Preskočite na glavni sadržaj

Što zanima kandidate?

Članove u Europski parlament biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo.

Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski parlament mogu birati državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima (dalje: državljani druge države članice Europske unije), ako nadležnom tijelu koji vodi registar birača podnesu zahtjev za upis u registar birača najkasnije 30 dana prije dana izbora. Uz navedeni zahtjev za upis u registar birača državljani druge države članice Europske unije dužni su predočiti izjavu u kojoj je navedeno njihovo državljanstvo, adresa njihova prebivališta u Republici Hrvatskoj, gdje je to primjenljivo i mjesto ili izbornu jedinicu u matičnoj državi članici na kojem biračkom popisu je njegovo ime posljednje stavljeno, izjavu da će ostvariti pravo glasa samo u Republici Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici Europske unije čiji je državljanin. 

Ako je državljanin druge države članice Europske unije pravo glasovanja na izborima za člana u Europski parlament ostvario u Republici Hrvatskoj to pravo, ne može ostvariti u matičnoj državi članici Europske unije, niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima.

Državljanin Republike Hrvatske koji pravo na glasovanje na izborima za člana u Europski parlament ostvari u drugoj državi članici Europske unije, ne može ostvariti pravo na glasovanje na istim izborima za člana Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima.
 
Za člana u Europski parlament mogu biti birani:
  • hrvatski državljani koji imaju biračko pravo
  • državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane Zakonom o izboru  članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske i pod uvjetom da u Republici Hrvatskoj i državi članici Europske unije čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisni u registar birača Republike Hrvatske.
Ako je državljanin druge države članice Europske unije pravo kandidiranja na izborima za člana u Europski parlament ostvario u Republici Hrvatskoj, to pravo ne može ostvariti u matičnoj državi članici Europske unije, niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima.
Državljanin Republike Hrvatske koji je pravo na kandidiranje na izborima za člana u Europski parlament ostvario u drugoj državi članici Europske unije, ne može ostvariti pravo na kandidiranje na istim izborima za člana Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima.
 
Ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista na izborima za članove u Europski parlament su:
  • političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“
  • birači.
Kandidacijsku listu za izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka, te dvije ili više političkih stranaka.
 
Dužnosti koje su nespojive sa obnašanjem dužnosti člana Europskog parlamenta taksativno su navedene u članku 10. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske.

Birači, kao ovlašteni predlagatelji kandidacijske liste, predlažu kandidacijske liste na temelju pravovaljanih potpisa birača. Za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste za izbor članova u Europski parlament potrebno je prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Političke stranke, kao ovlašteni predlagatelji, nisu dužne prikupljati potpise birača za predlaganje kandidacijske liste na izborima za članove u Europski parlament. 
 

Prijedlog kandidacijske liste grupe birača za izbor članova u Europski parlament mogu svojim potpisom pravovaljano podržati:

  • birači-hrvatski državljani koji imaju biračko pravo
  • birači-državljani druge države članice Europske unije koji, sukladno odredbama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, imaju biračko pravo na navedenim izborima.


Potpisi birača za predlaganje kandidacijske liste grupe birača za izbor članova u Europski parlament prikupljaju se isključivo na obrascu čiji je sadržaj i oblik propisalo Državno izborno povjerenstvo za te izbore.

Birač može svojim potpisom podržati više različitih prijedloga kandidacijskih lista grupe birača za izbor članova u Europski parlament.
Za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste grupe birača za izbor članova u Europski parlament potrebno je prikupiti najmanje 5 000 potpisa birača.

Kandidacijsku listu za izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka, te dvije ili više političkih stranaka registriranih u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“.

Političke stranke samostalno utvrđuju svoje stranačke liste i redoslijed na njima istaknutih kandidata, na način predviđen statutom političke stranke, odnosno u skladu s posebnim statutarnim odlukama.

 

Prijedlozi kandidacijskih lista za izbor članova u Europski parlament moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 14 dana od dana raspasivanja izbora.

Očitovanje o prihvaćanju kandidature kandidata predloženog na kandidacijskoj listi za izbor članova u Europski parlament ne mora biti ovjereno.

Naziv kandidacijske liste koju je na izborima za članove u Europski parlament predložila skupina birača je „kandidacijska lista grupe birača“.

Nositelj kandidacijske liste grupe birača je prvi kandidat na kandidacijskoj listi.

 

Na izborima članova u Europski parlament koji će se održati 26. svibnja 2019. birat će se 12 članova iz Republike Hrvatske.

Ukoliko na početku parlamentarnog saziva Europskog parlamenta 2019.-2024. Ujedinjena Kraljevina još bude država članica Europske unije, 11 članova iz Republike Hrvatske preuzima dužnost sve dok povlačenje Ujedinjene Kraljevine ne počne proizvoditi pravne učinke, kada dužnost preuzima i 12. član Republike Hrvatske.

Na kandidacijskoj listi mora biti toliko kandidata koliko se članova bira u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Kandidatom se može biti samo na jednoj listi.

U prijedlogu kandidacijske liste za izbor članova u Europski parlament kandidati moraju biti na kandidacijskoj listi poredani od rednog broja 1 zaključno do broja koliko se bira članova u Europski parlament.

Prilikom sastavljanja kandidacijske liste predlagatelj (politička stranka/političke stranke, birači) je dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova.

Ako predlagatelj predloži manji broj kandidata od broja članova koji se biraju u Europski parlament iz Republike Hrvatske, kandidacijska lista nije pravovaljana.

Trenutno, Republika Hrvatska ima pravo na 12 članova u Europskom parlamentu.

Ukoliko na početku parlamentarnog saziva Europskog parlamenta 2019.-2024. Ujedinjena Kraljevina još bude država članica Europske unije, 11 članova iz Republike Hrvatske preuzima dužnost sve dok povlačenje Ujedinjene Kraljevine ne počne proizvoditi pravne učinke, kada dužnost preuzima i 12. član Republike Hrvatske.

Državno izborno povjerenstvo će u roku od 48 sati od isteka vremena za predaju kandidacijskih lista za izbor članova u Europski parlament, prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji objaviti zbirnu listu svih pravovaljano predloženih kandidacijskih lista te imena i prezimena kandidata te istu dostaviti i u sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske radi njihove javne objave.

Zbirna lista sadrži redni broj i naziv svake kandidacijske liste te imena i prezimena kandidata na kandidacijskoj listi.

Stranačke liste, odnosno kandidacijske liste grupe birača unose se na zbirnu listu prema abecednom redu punog naziva političke stranke, odnosno dviju ili više političkih stranaka koja je, odnosno koje su predložile kandidacijsku listu, odnosno prema abecednom redu prezimena nositelja kandidacijske liste grupe birača. Ako je više političkih stranaka preložilo zajedničku kandidacijsku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.

 

Ako neki od kandidata na kandidacijskim listama za izbor članova u Europski parlament umre u vremenu od dana objave pravovaljano predloženih kandidacijskih lista, političke stranke koje su predložile tog kandidata, odnosno birači koji su predložili kandidacijsku listu na kojoj se nalazi taj kandidat, mogu umjesto njega predložiti novog kandidata, bez posebnih uvjeta za valjanost kandidature propisanih Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, sve do 21 dan prije dana održavanja izbora.

Ako neki od kandidata na kandidacijskim listama za izbor članova u Europski parlament umre u vremenu kraćem od 10 dana prije održavanja izbora, kandidacijska lista smatrat će se pravovaljanom.

Političke stranke koje su predložile prihvaćene kandidacijske liste za izbor članova u Europski parlament mogu, na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na osnovi statuta, odustati od te liste najkasnije 48 sati nakon što je kao prihvaćena bila objavljena od strane Državnog izbornog povjerenstva.

Za kandidacijsku listu grupe birača odluku o odustajanju donosi nositelj kandidacijske liste grupe birača.

Pisana obavijest o odustanku mora prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije 48 sati nakon što je kandidacijska lista kao prihvaćena bila objavljena od strane Državnog izbornog povjerenstva.

Odustanak jednog ili više kandidata s kandidacijske liste nije dopušten nakon prihvaćanja kandidacijske  liste na kojoj su navedeni te se odustanak nekog od kandidata neće uvažiti i takva će kandidacijska lista ostati pravovaljanom s imenima svih objavljenih kandidata.
 

Zakon o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske ne sadrži izričito definiciju izborne promidžbe, ali Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („narodne novine“, broj 29/19) sadrži definiciju izborne promidžbe- skup radnji koje poduzimaju sudionici izborne promidžbe, a koje se odnose na vlastito javno predstavljanje te javno predstavljanje i obrazlaganje vlastitih izbornih programa u svrhu uvjeravanja birača da glasuju za njih.

Izborna promidžba počinje danom objave pravovaljano predloženih kandidacijskih lista, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.

U vrijeme izborne promidžbe sve političke stranke koje su predložile kandidacijske liste i kandidati kandidacijske liste grupe birača imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje stavova te izbornu promidžbu.

Sva sredstva javnog priopćavanja dužna su u svom djelovanju omogućiti ostvarivanje prava političkih stranaka i kandidata kandidacijskih lista grupe birača, sukladno Pravilima o postupanju elektronskim medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe.
 

Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo.

Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua nositelja lista, odnosno kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

Za povredu izborne šutnje kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu:

  •  od 3.000,00 kuna fizička osoba,
  • od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kandidat na izborima,
  •  od 100.000,00 do 500.000,00 kuna pravna osoba,
  •  od 10.000,00 do 30.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članovi u Europski parlament iz Republike Hrvatske biraju se:
  • na neposrednim izborima, na temelju općeg, slobodnog i jednakog biračkog prava s tajnim glasovanjem na mandat od pet godina,
  • po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju, u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Republike Hrvatske.
Tijela za provedbu izbora su:
  • Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske
  • županijska izborna povjerenstva
  • Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba
  • općinska i gradska izborna povjerenstva
  • birački odbori.

Županijska izborna povjerenstva i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imenuje Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske.

Općinska i gradska izborna povjerenstva imenuje županijsko izborno povjerenstvo.

Županijsko izborno  povjerenstvo i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba čine predsjednik i dva člana, od koji svaki ima zamjenika. Predsjednika županijskog izbornog povjerenstva i Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba i njegove zamjenike, Državno izborno povjerenstvo imenuje iz reda sudaca.

Općinsko i gradsko izborno povjerenstvo čine predsjednik i dva člana, od koji svaki ima zamjenika. Predsjednika općinskog i gradskog izbornog povjerenstva i njegova zamjenika, županijsko izborno povjerenstvo imenuje iz redova magistra prava koji ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke.
Državno izborno povjerenstvo imenuje biračke odbore za biračka mjesta određena u  inozemstvu.

Županijska izborna povjerenstva imenuju biračke odbore za sva biračka mjesta na svom području.

Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imenuje biračke odbore za sva biračka mjesta na području Grada Zagreba.

Navedena izborna povjerenstva imenuju biračke odbore najkasnije 15 dana prije dana održavanja izbora.
 

Birački odbor čine predsjednik i četiri člana, te njihovi zamjenici.

Po dva člana i njihove zamjenike određuje većinska politička stranka, odnosno političke stranke, a po dva člana i njihove zamjenike oporbena politička stranka, odnosno političke stranke, sukladno stranačkom sastavu tekućeg saziva Hrvatskoga sabora.

Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 18 dana prije dana održavanja izbora. Ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima, ova izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkog odbora.

Ako se pojedine grupacije ne mogu dogovoriti o rasporedu svojih predstavnika u biračke odbore, njihov raspored odredit će nadležno izborno povjerenstvo ždrijebom na način da će predstavnike stranaka tako rasporediti da pojedina stranka bude zastupljena u najvećem mogućem broju biračkih odbora s obzirom na ukupni broj svojih predstavnika.

Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke.

Državno izborno povjerenstvo određuje biračka mjesta u inozemstvu.

Županijska izborna povjerenstva određuju biračka mjesta na svom području, na prijedlog općinskih i gradskih izbornih povjerenstava.

Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba određuje biračka mjesta na području Grada Zagreba.

Najkasnije deset dana prije izbora, Državno izborno povjerenstvo za biračka mjesta u inozemstvu, a županijska izborna povjerenstva i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba za svoje područje objavit će koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu.

 

Rezultate izbora za članove u Europski parlament utvrđuje i objavljuje Državno izborno povjerenstvo.

Rezultati izbora objavljuju se na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr

 

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora mogu podnijeti:
  • političke stranke
  • nositelji kandidacijske liste grupe birača
  • kandidati za članove u Europski parlament
  • najmanje 100 birača (skupina od najmanje 100 birača dužna je odrediti zajedničkog predstavnika ovlaštenog za podnošenje prigovora).

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove u Europski parlament podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju se stavljen prigovor.

Državno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kad je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.

Protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem Državnog izbornog povjerenstva u roku od 48 sati računajući od isteka roka kada je primljeno pobijano rješenje.

Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.