Preskočite na glavni sadržaj

Što zanima kandidate na izborima članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Kandidiranje je postupak predlaganja kandidacijskih lista od strane ovlaštenih predlagatelja.
Zakon ne propisuje mogućnost da birači i politička stranka odnosno birači i dvije ili više političkih stranaka zajedno predlože kandidacijsku listu za izbor članova predstavničkog tijela jedinice.
Politička stranka utvrđuje i predlaže listu za izbor članova predstavničkog tijela na način propisan njezinim statutom, odnosno posebnom odlukom donesenom na temelju statuta.
Prilikom sastavljanja liste, predlagatelj je dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova.
Kandidacijske liste može predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka (zajedno).
Ako kandidacijsku listu predlažu birači, njen naziv je „kandidacijska lista grupe birača“.
Kada birači predlažu kandidacijske liste, podnositelji kandidacijske liste grupe birača, su prva tri po redu potpisnika kandidacijske liste.
Kandidat ujedno može biti i podnositelj/potpisnik svoje kandidacijske liste birača.
Na izborima članova predstavničkog tijela ne smiju se kandidirati policijski službenici, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike Hrvatske te osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom (izuzev onih osoba koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kaznena djela počinjena iz nehaja na kaznu zatvora ako im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom).
Ista se osoba može istovremeno kandidirati za općinsko odnosno gradsko vijeće i za županijsku skupštinu. Važno je samo da ta osoba ima prijavljeno prebivalište na području jedinica u kojima sudjeluje na izborima članova predstavničkog tijela.
Ako osoba bude izabrana na obje dužnosti za koje se kandidirala, ne postoji zakonska zapreka da ih istovremeno obavlja.
Kandidat za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihove zamjenike može se istovremeno kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice.
Općinski načelnik odnosno gradonačelnik te njihovi zamjenici mogu, ukoliko budu izabrani na obje dužnosti, istovremeno obnašati dužnost općinskog načelnika odnosno gradonačelnika ili njihovih zamjenika i člana županijske skupštine, ali ne i dužnost općinskog načelnika i gradonačelnika ili njihovih zamjenika i člana općinskog odnosno gradskog vijeća.
Osoba koja se kandidirala za župana ili njegovog zamjenika i člana općinskog vijeća, gradskog vijeća ili županijske skupštine, ne može, ukoliko bude izabrana na obje dužnosti, istovremeno obnašati dužnost župana ili njegovog zamjenika i dužnost člana općinskog vijeća, gradskog vijeća, odnosno županijske skupštine.
Član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ne može istovremeno biti općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihov zamjenik.
Član predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave ne može istovremeno biti župan odnosno njegov zamjenik.
Član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ne može istovremeno biti privremeni zamjenik općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika koji zamjenjuje općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika za vrijeme trajanja duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik kojemu mandat nije prestao onemogućen obavljati svoju dužnost.
Ostale dužnosti nespojive s obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave taksativno su navedene u članku 78. stavku 1. Zakona o lokalnim izborima.
Osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti može se kandidirati za člana predstavničkog tijela no ukoliko bude izabrana za člana predstavničkog tijela dužna je do dana konstituiranja predstavničkog tijela obavijestiti upravno tijelo jedinice nadležno za poslove predstavničkog tijela o tome prihvaća li dužnost člana ili nastavlja s obnašanjem nespojive dužnosti, u kojem slučaju joj mandat miruje, a zamjenjuje ju zamjenik.
Kada političke stranke predlažu kandidacijsku listu na izborima članova predstavničkih tijela jedinice, nisu dužne prikupiti potpise birača.
Kada birači predlažu kandidacijsku listu na izborima članova predstavničkih tijela jedinice, dužni su prikupiti zakonom propisan broj potpisa birača.
Kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu kandidacijsku listu grupe birača za izbor članova predstavničkih tijela jedinica, za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste dužni su prikupiti najmanje:
  • 25 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika,
  • 35 potpisa birača u jedinicama s više od 350 do 500 stanovnika,
  • 50 potpisa birača u jedinicama s više od 500 do 1.000 stanovnika,
  • 70 potpisa birača u jedinicama s više od 1.000 do 2.500 stanovnika,
  • 110 potpisa birača u jedinicama s više od 2.500 do 5.000 stanovnika,
  • 180 potpisa birača u jedinicama s više od 5.000 do 10.000 stanovnika,
  • 250 potpisa birača u jedinicama s više od 10.000 do 20.000 stanovnika,
  • 400 potpisa birača u jedinicama s više od 20.000 do 35.000 stanovnika,
  • 600 potpisa birača u jedinicama s više od 35.000 do 60.000 stanovnika,
  • 800 potpisa birača u jedinicama s više od 60.000 do 100.000 stanovnika,
  • 1.000 potpisa birača u jedinicama s više od 100.000 do 200.000 stanovnika,
  • 1.400 potpisa birača u jedinicama s više od 200.000 do 300.000 stanovnika,
  • 1.800 potpisa birača u jedinicama s više od 300.000 do 500.000 stanovnika,
  • 2.500 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 stanovnika.
Podatke o potrebnom broju potpisa birača objavit će Državno izborno povjerenstvo na svojoj mrežnoj stranici, a na temelju prethodno dostavljenih podataka od strane tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo, a koji su dostupni odmah po stupanju na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora.
Prijedlozi kandidacijskih lista moraju prispjeti nadležnom izbornom povjerenstvu na propisanom obrascu u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

Nadležno izborno povjerenstvo kojem se podnose prijedlozi kandidacijske liste za članove općinskog, odnosno gradskog vijeća je općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo.
Nadležno izborno povjerenstvo kojem se podnose prijedlozi kandidacijske liste za članove županijske skupštine je županijsko izborno povjerenstvo.
Nadležno izborno povjerenstvo kojem se podnose prijedlozi kandidacijske liste za članove Gradske skupštine Grada Zagreba je Izborno povjerenstvo Grada Zagreba.
Očitovanje o prihvaćanju kandidature svakog kandidata na kandidacijskoj listi mora biti ovjereno kod javnog bilježnika ili nadležnog izbornog povjerenstva. Ovjera od strane javnog bilježnika ili nadležnog izbornog povjerenstva odnosi se na ovjeru potpisa kandidata, iz čega proizlazi da javni bilježnik ili nadležno izborno povjerenstvo prilikom ovjere mora utvrditi da je određena osoba (kandidat) potpisala očitovanja uz predočenje identifikacijske isprave na uvid.
Svaka osoba može zatražiti izdavanje potvrde o podacima iz kaznene evidencije radi kandidiranja za člana predstavničkog tijela jedinice u sjedištu općinskog suda ili u njegovim stalnim službama, osobno ili putem specijalne punomoći, neovisno o prebivalištu podnositelja zahtjeva.
Navedena potvrda može se zatražiti i putem sustava e-Građani.
Broj članova predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave je neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika, i to tako da predstavničko tijelo: 
  • županije 
- s više od 300.000 stanovnika, ima 47 članova 
- s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 41 člana 
- s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 37 članova 
- s više od 60.000 do 100.000 stanovnika, ima 31 člana 
- do 60.000 stanovnika, ima 27 članova; 

 
  • općine i grada 
- s više od 300.000 stanovnika – ima 47 članova 
- s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 41 člana 
- s više od 100.000 do 200.000 stanovnika, ima 31 člana 
- s više od 60.000 do 100.000 stanovnika, ima 27 članova 
- s više od 35.000 do 60.000 stanovnika, ima 21 člana 
- s više od 20.000 do 35.000 stanovnika, ima 19 članova 
- s više od 10.000 do 20.000 stanovnika, ima 15 članova 
- s više od 2.500 do 10.000 stanovnika, ima 13 članova 
- s više od 1.000 do 2.500 stanovnika, ima 9 članova 
- do 1.000 stanovnika, ima 7 članova.
 
Gradska skupština Grada Zagreba ima 47 gradskih zastupnika.
Ako predlagatelj predloži više kandidata od onog broja članova predstavničkog tijela jedinice koliko ih se bira na izborima, smatra se da su pravovaljano predloženi samo kandidati zaključno do broja članova koji se biraju u to predstavničko tijelo.
Ako predlagatelj predloži manje kandidata od onog broja članova predstavničkog tijela jedinice koliko ih se bira na izborima, takva kandidacijska lista nije pravovaljana.
U tom slučaju nadležno izborno povjerenstvo pozvat će podnositelja kandidacijske liste da u roku od 48 sati, a najkasnije do isteka roka za kandidiranje, ukloni uočene nedostatke. Ukoliko rok za kandidiranje istječe za manje od 48 sati nadležno izborno povjerenstvo može odrediti i kraći rok za uklanjanje nedostataka.
Zbirna lista pravovaljanih kandidacijskih lista je lista u koju se unose podaci o svim pravovaljanim kandidacijskim listama, odnosno kandidaturama, a koju sastavlja nadležno izborno povjerenstvo nakon što utvrdi pravovaljanost svih kandidacijskih lista.
Zbirnu listu nadležno izborno povjerenstvo dužno je objaviti u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja i tisku, na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice.
Državno izborno povjerenstvo će objaviti cjelovitu informaciju o svim kandidacijskim listama, objava takve cjelovite informacije ne predstavlja izbornu radnju u smislu zaštite izbornog prava.
Zbirna lista pravovaljanih kandidacijskih lista sadrži naziv svake kandidacijske liste te ime i prezime nositelja svake liste.
Kandidacijske liste unose se na zbirnu listu pravovaljanih kandidacijskih lista prema abecednom redu punog naziva političke stranke odnosno dviju ili više političkih stranaka, koja je odnosno koje su predložile kandidacijsku listu odnosno prema abecednom redu prezimena nositelja kandidacijske liste grupe birača.
Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku kandidacijsku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.
Ako neki od kandidata na kandidacijskoj listi za članove predstavničkog tijela jedinice umre u vremenu od dana objave kandidacijske liste, politička stranka odnosno dvije ili više političkih stranaka koje su predložile kandidata i podnositelji kandidacijske liste grupe birača mogu umjesto njega predložiti novog kandidata, bez prikupljanja potpisa koji su inače potrebni u postupku kandidiranja, sve do 10 dana prije dana održavanja izbora. Kandidat koji je umro brisat će se s kandidacijske liste, a kandidat kojim je dopunjena kandidacijska lista stavlja se na posljednje mjesto na listi. Redoslijed ostalih kandidata na listi navedenih iza kandidata koji je umro pomiče se za jedno mjesto prema gore. Ako je kandidat koji je umro nositelj liste, nositelj liste postat će drugi po redu kandidat naveden na kandidacijskoj listi. Kandidacijska lista dopunjena novim kandidatom objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama jedinice u roku od 24 sata od izvršene dopune kandidacijske liste. Ako neki od kandidata na kandidacijskoj listi za članove predstavničkog tijela umre u vremenu kraćem od 10 dana prije dana održavanja izbora, kandidacijska lista smatrat će se pravovaljanom.
Političke stranke koje su predložile prihvaćene kandidacijske liste mogu na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta odustati od te liste najkasnije 48 sati nakon što je kao prihvaćena bila objavljena od nadležnog izbornog povjerenstva.

Za kandidacijsku listu grupe birača, odluku o odustajanju donosi nositelj liste.
Kandidat s kandidacijske liste može odustati od kandidature prije isteka roka za kandidiranje.
Odustanak jednog ili više kandidata s kandidacijske liste nije dopušten nakon isteka roka za kandidiranje te se odustanak nekog od kandidata neće uvažiti i takva će kandidacijska lista ostati pravovaljanom s imenima svih objavljenih kandidata.
Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista, a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora.

Sudionici izborne promidžbe imaju pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa i izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima. 
Troškovi izborne promidžbe i prava na naknadu troškova izborne promidžbe propisani su Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
Sudionici izborne promidžbe imaju jednake uvjete predizbornog nadmetanja i u tu svrhu imaju ravnopravan položaj u predstavljanju u svim lokalnim medijima. Lokalni mediji u svojim emisijama ili člancima u tiskovinama, a koji nisu vezani uz predstavljanje izbornih programa, ne smiju koristiti sadržaje koji bi se mogli tumačiti kao izborna promidžba. Elektronički mediji dužni su poštivati načelo jednakog pristupa plaćenoj političkoj promidžbi sudionika izborne promidžbe te objektivno, nepristrano i uravnoteženo informiranje o izbornoj promidžbi.
Članovi predstavničkih tijela jedinica biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora članova predstavničkih tijela jedinica mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste birača, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori.

Ako je kandidacijsku listu predložilo više političkih stranaka, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka. Političke stranke će na temelju svojih statuta odrediti tko se ima smatrati ovlaštenim podnositeljem prigovora.
Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora članova predstavničkog tijela jedinice podnose se nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora članova općinskog i gradskog vijeća podnosi se županijskom izbornom povjerenstvu.
Državno izborno povjerenstvo, odnosno županijsko izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora članova općinskog i gradskog vijeća podnosi se županijskom izbornom povjerenstvu.
Prigovor se podnosi u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.
Državno izborno povjerenstvo, odnosno županijsko izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.
Protiv rješenja županijskog izbornog povjerenstva, odnosno Državnog izbornog povjerenstva, podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem nadležnog izbornog povjerenstva u roku od 48 sati, računajući od dana kada je primljeno pobijano rješenje.
Ustavni sud dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.