Preskočite na glavni sadržaj

Što zanima birače?

Izbori zastupnika u Hrvatski sabor održavaju se svake četvrte godine.

Predsjednik Republike Hrvatske donosi odluku o raspisivanju izbora zastupnika u Hrvatski sabor i saziva Hrvatski sabor na prvo zasjedanje.
Odlukom o raspisivanju izbora određuje se dan provedbe izbora. Dan provedbe izbora je neradni dan.

Od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora do dana izbora zastupnika u Hrvatski sabor mora proteći najmanje 30 dana.
Zastupnike u Hrvatski sabor u XI. izbornoj jedinici biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života.
Ako na dan provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor takav birač bude upisan u izvatku iz popisa birača kao pripadnik nacionalne manjine koja ima pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru moći će, ovisno o svojem izboru, glasovati ili za listu u XI. izbornoj jedinici ili za kandidata te nacionalne manjine čiji je on pripadnik koji je u XII. izbornoj jedinici predložen.

Neće moći glasovati i za listu u XI. izbornoj jedinici i za kandidata za predstavnika pripadnika nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici.
Ovlašteni predlagatelji lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor su:
  • političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, odnosno
  • birači.
Stranačku listu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor može samostalno predložiti jedna politička stranka, te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista).
Potpise birača dužni su prikupiti birači koji, kao ovlašteni predlagatelji, predlažu neovisnu listu. Za pravovaljanost prijedloga neovisne liste u izbornoj jedinici  potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa birača te izborne jedinice.
Političke stranke nisu dužne prikupiti potpise birača.
Da, birač može svojim potpisom podržati više različitih prijedloga lista, ali samo za XI. izbornu jedinicu, s obzirom da taj birač nema prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Potpisi birača prikupljaju se isključivo na propisanom obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo za te izbore.
Državno izborno povjerenstvo će u roku od 48 sati od isteka roka za prispijeće lista, prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj, na Hrvatskoj radioteleviziji i na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr objaviti sve pravovaljano predložene liste te imena i prezimena kandidata za svaku izbornu jedinicu.

Državno izborno povjerenstvo objavit će za svaku izbornu jedinicu zbirnu listu svih pravovaljanih predloženih lista.

Državno izborno povjerenstvo će u roku u roku od 48 sati od isteka roka za prispijeće lista dostaviti u sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske sve prihvaćene liste za svaku izbornu jedinicu, kao i zbirnu listu izbornih lista svake izborne jedinice radi njihove javne objave.
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ne sadrži izričito definiciju izborne promidžbe. Smatra se da izborna promidžba predstavlja skup radnji koje poduzimaju izborni sudionici u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima.
Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica od strane Državnog izbornog povjerenstva, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.
Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo.
Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo općepriznatoga javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima.

Etičko povjerenstvo ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izborne promidžbe i samog postupka izbora i provodi izvanupravni nadzor izborne promidžbe.
Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
Izborne jedinice određene su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora („Narodne novine“, broj 116/99).
U Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik:
  • 140 zastupnika u Hrvatski sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica (od I. do X.) te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Hrvatski sabor,
  • 3 zastupnika u Hrvatski sabor biraju birački koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj na temelju lista u posebnoj XI. izbornoj jedinici i
  • 8 zastupnika u Hrvatski sabor biraju pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u posebnoj XII. izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.
Zastupnici se u XI. izbornoj jedinici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.
Broj zastupnika u Hrvatskom saboru koji će biti izabrani s lista u posebnoj izbornoj jedinici birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj utvrđuje se na sljedeći način:
  • ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se brojevima od 1 do zaključno 3, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, treći rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj važećih glasova svake liste (biračka masa liste). Svaka lista dobit će onoliko od tri zastupnička mjesta koliko puta ukupni broj njezinih važećih glasova (biračka masa liste) sadrži zajednički djelitelj, uključujući i decimalne ostatke,
  • preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista,
  • izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata,
  • ako na temelju toga nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.
Tijela za provedbu izbora su:
  • Državno izborno povjerenstvo,
  • izborna povjerenstva izbornih jedinica,
  • općinska i gradska izborna povjerenstva i
  • birački odbori.
Biračke odbore imenuju izborna povjerenstva izbornih jedinica na svojem području, dok biračke odbore u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske imenuje Državno izborno povjerenstvo, najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora.
Birački odbor čine predsjednik i četiri člana, te njihovi zamjenici. Po dva člana i zamjenika određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po dva člana i zamjenika oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu trenutačnog saziva Hrvatskog sabora.

Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 8 dana prije dana održavanja izbora. Ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima u tako određenom roku, nadležna izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora.

Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke.
Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke.
Birač koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj biračko pravo na izborima zastupnika u Hrvatski sabor ostvaruje u pravilu glasovanjem u sjedištu diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Hrvatske u kojem je Državno izborno povjerenstvo odredilo biračko mjesto.
Državno izborno povjerenstvo određuje biračka mjesta u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

Najkasnije deset dana prije dana održavanja izbora, Državno izborno povjerenstvo objavit će koja su biračka mjesta izvan Republike Hrvatske određena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu.
Glasovanje traje neprekidno od 7:00 do 19:00 sati.

U sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava glasovanje traje dva dana, s tim da završava na dan kada završava glasovanje u Republici Hrvatskoj.

Biračka mjesta zatvaraju se u 19:00 sati, a biračima koji su se tada zatekli na biralištu omogućit će se glasovanje.
Birač kojem je izdana e-osobna iskaznica s prebivalištem izvan Republike Hrvatske ne mora se aktivno registrirati, već će po službenoj dužnosti biti aktivno registriran za državu i konzularno područje prema adresi prebivališta upisanoj u osobnoj iskaznici.

Kako bi birač, kojem nije izdana e-osobna iskaznica s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, ostvario biračko pravo, potrebno je da diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora, podnese zahtjev za aktivnu registraciju te da mu isti bude odobren.
Ako se birač koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj na dan održavanja izbora zatekne na području Republike Hrvatske biračko pravo može ostvariti na posebnom biračkom mjestu na kojemu glasuju i birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ako je:
  • diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske ili
  • nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba na čijem području će se zateći na dan izbora,
najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora, podnio zahtjev za aktivnu registraciju (odnosno zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije ako je po službenoj dužnosti aktivno registriran), te mu je isti odobren.
Svaki birač koji želi pristupiti glasovanju na biračkom mjestu mora se prethodno identificirati u pravilu pomoću osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole ili koje druge javne isprave s fotografijom, bez obzira je li isprava izdana u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, na osnovi koje se može nedvojbeno utvrditi identitet birača.
Glasovanje se obavlja osobno, glasačkim listićem.

Glasuje se za liste izborne jedinice navedene na glasačkom listiću
.
Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži redni broj ispred naziva liste izborne jedinice.

Ako birač želi pojedinom kandidatu na toj listi dati preferirani glas, zaokružuje redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas.
Nevažećim glasačkim listićem smatra se:
  • neispunjeni glasački listić
  • glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu, odnosno kandidata glasovao
  • glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više lista, odnosno kandidata i
  • glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih lista, a nije zaokružio jednu od lista.
Rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor izbora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.

Kad Državno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike bez odlaganja će objaviti:
  1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali u svakoj izbornoj jedinici, imena i prezimena kandidata s te liste s brojem preferiranih glasova, koliko glasova je dobila pojedina lista u izbornoj jedinici i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,
  2. broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka lista, te imena i prezimena kandidata koji su izabrani za zastupnike i
  3. ime i prezime kandidata i njihovih zamjenika koji su izabrani u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se bira zastupnik nacionalnih manjina i njegov zamjenik
Rezultati izbora objavljuju se i na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr.