Preskočite na glavni sadržaj

Što zanima kandidate?

Izbori zastupnika u Hrvatski sabor održavaju se svake četvrte godine.

Predsjednik Republike Hrvatske donosi odluku o raspisivanju izbora zastupnika u Hrvatski sabor i saziva Hrvatski sabor na prvo zasjedanje.

Odlukom o raspisivanju izbora određuje se dan provedbe izbora. Dan provedbe izbora je neradni dan.

Od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora do dana izbora zastupnika u Hrvatski sabor mora proteći najmanje 30 dana.
Zastupnike u Hrvatski sabor u XI. izbornoj jedinici biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života.
Ovlašteni predlagatelji lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor su:
  • političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, odnosno
  • birači.
Stranačku listu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor može samostalno predložiti jedna politička stranka, te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista).

Pravo predlaganja stranačkih lista na izborima zastupnika u Hrvatski sabor imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

Stranačku listu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor može samostalno predložiti jedna politička stranka, te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista).

Političke stranke samostalno utvrđuju svoje stranačke liste i redoslijed na njima istaknutih kandidata, na način predviđen statutom političke stranke, odnosno u skladu s posebnim statutarnim odlukama.

Političke stranke određuju na temelju odredbi svojih statuta ovlaštenog podnositelja stranačke liste i kandidature.
Ukoliko je listu predložila skupina birača njezin naziv je "neovisna lista".
Prijedlog liste mora sadržavati najmanje 6, a najviše 14 kandidata.

Ako prijedlog liste sadrži manje od 6 kandidata, lista nije pravovaljana. Ako prijedlog liste sadrži više od 14 kandidata, smatrat će se da je pravovaljana predložena lista od prvih 14 kandidata
Potpise birača dužni su prikupiti birači koji, kao ovlašteni predlagatelji, predlažu neovisnu listu. Za pravovaljanost prijedloga neovisne liste u izbornoj jedinici  potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa birača te izborne jedinice.
Političke stranke nisu dužne prikupiti potpise birača.
Da, samo birač koji nema prebivalište na području Republike Hrvatske može svojim potpisom podržati neovisnu listu na izborima zastupnika u Hrvatski sabor koja sudjeluje na izborima u XI. izbornoj jedinici.
Da, birač može svojim potpisom podržati više različitih prijedloga lista, ali samo za XI. izbornu jedinicu, s obzirom da taj birač nema prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Potpisi birača prikupljaju se isključivo na propisanom obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo za te izbore.
Ne, kandidatom se može biti samo na jednoj listi i samo u jednoj izbornoj jedinici.
Ne, kandidat na listi ne mora imati prebivalište izvan Republike Hrvatske.
Prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih lista i neovisnih lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor predlagatelji lista dužni su poštovati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama.

Lista za izbor zastupnika u skladu je s navedenima načelima ako je na listi najmanje 40% pripadnika svakog spola.
Ako na listi za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ne bude zastupljeno 40% pripadnika oba spola lista zbog nepoštivanja tog pravila neće biti nepravovaljana, ali će Državno izborno povjerenstvo dostaviti obavijest Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova radi pokretanja prekršajnog postupka.

Zakonom o ravnopravnosti spolova ( „Narodne novine“, broj 82/02, 138/12 i 69/17) propisana je novčana kazna od 50.000,00 kuna za prekršaj ako prilikom predlaganja liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, ovlašteni predlagatelj ne poštuje načelo o uravnoteženoj zastupljenosti pripadnika oba spola (članak 35. u svezi članka 15. Zakona o ravnopravnosti spolova).
Prijedlozi lista moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu, najkasnije u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.
Državno izborno povjerenstvo će u roku od 48 sati od isteka roka za prispijeće lista, prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj, na Hrvatskoj radioteleviziji i na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr  objaviti sve pravovaljano predložene liste te imena i prezimena kandidata za svaku izbornu jedinicu.

Državno izborno povjerenstvo objavit će za svaku izbornu jedinicu zbirnu listu svih pravovaljanih predloženih lista.

Državno izborno povjerenstvo će u roku u roku od 48 sati od isteka roka za prispijeće lista dostaviti u sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske sve prihvaćene liste za svaku izbornu jedinicu, kao i zbirnu listu izbornih lista svake izborne jedinice radi njihove javne objave.
Ako neki od kandidata na listi za izbor zastupnika u Hrvatski sabor umre u vremenu od dana objave liste, politička stranka, odnosno stranke koje su kandidirale tog kandidata mogu umjesto njega predložiti Državnom izbornom povjerenstvu novog  kandidata, bez posebnih uvjeta za valjanost kandidature, sve do 10 dana prije dana održavanja izbora.

Ako neki od kandidata na listama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor umre nakon gore navedenog roka, zastupnika će zamijeniti njegov zamjenik (sukladno odredbi čl. 42. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor).
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ne sadrži izričito definiciju izborne promidžbe. Smatra se da izborna promidžba predstavlja skup radnji koje poduzimaju izborni sudionici u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima.
Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica od strane Državnog izbornog povjerenstva, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.
Hrvatska televizija i Hrvatski radio dužni su pratiti izbornu promidžbu te su u razdoblju izborne promidžbe svim sudionicima u izborima dužni omogućiti iznošenje i obrazlaganje njihovih izbornih programa. Nakladnici ostalih medija samostalno odlučuju hoće li i u kojoj mjeri pratiti izbornu promidžbu.

Nakladnici svih medija dužni su u praćenju izborne promidžbe i predstavljanju izbornih aktivnosti kandidata u izborima jamčiti novinarsku neovisnost, profesionalnost i stručnost, dosljedno poštivanje novinarskoga kodeksa te posebno temeljnog načela slobode izražavanja koje je propisano odredbama Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i Povelje Europske unije o temeljnim pravima, vodeći se pri tome interesima javnosti.

Na praćenje izborne promidžbe sudionika u izborima primjenjuju se pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe.
Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo.
Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo općepriznatoga javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima.

Etičko povjerenstvo ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izborne promidžbe i samog postupka izbora i provodi izvanupravni nadzor izborne promidžbe.
Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
Izborne jedinice određene su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora („Narodne novine“, broj 116/99).
U Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik:
  • 140 zastupnika u Hrvatski sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica (od I. do X.) te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Hrvatski sabor,
  • 3 zastupnika u Hrvatski sabor biraju birački koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj na temelju lista u posebnoj XI. izbornoj jedinici i
  • 8 zastupnika u Hrvatski sabor biraju pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u posebnoj XII. izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.
Zastupnici se u XI. izbornoj jedinici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.
Broj zastupnika u Hrvatskom saboru koji će biti izabrani s lista u posebnoj izbornoj jedinici birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj utvrđuje se na sljedeći način:
  • ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se brojevima od 1 do zaključno 3, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, treći rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj važećih glasova svake liste (biračka masa liste). Svaka lista dobit će onoliko od tri zastupnička mjesta koliko puta ukupni broj njezinih važećih glasova (biračka masa liste) sadrži zajednički djelitelj, uključujući i decimalne ostatke,
  • preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista,
  • izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata,
  • ako na temelju toga nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.
Tijela za provedbu izbora su:
  • Državno izborno povjerenstvo,
  • izborna povjerenstva izbornih jedinica,
  • općinska i gradska izborna povjerenstva i
  • birački odbori.
Biračke odbore imenuju izborna povjerenstva izbornih jedinica na svojem području, dok biračke odbore u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske imenuje Državno izborno povjerenstvo, najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora.
Birački odbor čine predsjednik i četiri člana, te njihovi zamjenici. Po dva člana i zamjenika određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po dva člana i zamjenika oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu trenutačnog saziva Hrvatskog sabora.

Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 8 dana prije dana održavanja izbora. Ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima u tako određenom roku, nadležna izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora.

Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke.
Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke.
Državno izborno povjerenstvo određuje biračka mjesta u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

Najkasnije deset dana prije dana održavanja izbora, Državno izborno povjerenstvo objavit će koja su biračka mjesta izvan Republike Hrvatske određena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu.
Rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor izbora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.
Kad Državno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike bez odlaganja će objaviti:
  1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali u svakoj izbornoj jedinici, imena i prezimena kandidata s te liste s brojem preferiranih glasova, koliko glasova je dobila pojedina lista u izbornoj jedinici i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,
  2. broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka lista, te imena i prezimena kandidata koji su izabrani za zastupnike i
  3. ime i prezime kandidata i njihovih zamjenika koji su izabrani u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se bira zastupnik nacionalnih manjina i njegov zamjenik
Rezultati izbora objavljuju se i na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora može podnijeti
  • političke stranke,
  • osoba ovlaštena za zastupanje neovisne liste,
  • kandidati za zastupnike u Hrvatski sabor,
  • najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori.
Ukoliko je listu izborne jedinice predložilo više političkih stranaka prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora zastupnika podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.
Državno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.
Protiv rješenja Državnoga izbornog povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem Državnoga izbornog povjerenstva, u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.

Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.