Što zanima kandidate?
Izbori zastupnika u Hrvatski sabor održavaju se svake četvrte godine.
Predsjednik Republike Hrvatske donosi odluku o raspisivanju izbora zastupnika u Hrvatski sabor i saziva Hrvatski sabor na prvo zasjedanje.
Odlukom o raspisivanju izbora određuje se dan provedbe izbora. Dan provedbe izbora je neradni dan.
Od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora do dana izbora zastupnika u Hrvatski sabor mora proteći najmanje 30 dana.
Predsjednik Republike Hrvatske donosi odluku o raspisivanju izbora zastupnika u Hrvatski sabor i saziva Hrvatski sabor na prvo zasjedanje.
Odlukom o raspisivanju izbora određuje se dan provedbe izbora. Dan provedbe izbora je neradni dan.
Od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora do dana izbora zastupnika u Hrvatski sabor mora proteći najmanje 30 dana.
Zastupnike u Hrvatski sabor u XII. izbornoj jedinici biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života koji su ujedno i pripadnici nacionalne manjine koja ostvaruje pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru.
Ako na dan provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor birač bude upisan u izvatku iz popisa birača kao pripadnik nacionalne manjine koja ima pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru moći će, ovisno o svojem izboru, glasovati ili za listu izborne jedinice u kojoj ima prijavljeno prebivalište, odnosno XI. izborne jedinice ako nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ili za kandidata te nacionalne manjine koji je u XII. izbornoj jedinici predložen.
Neće moći glasovati i za listu izborne jedinice u kojoj ima prijavljeno prebivalište, odnosno za XI. izbornu jedinicu ako nema prebivalište u Republici Hrvatskoj i za kandidata nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici.
Ako na dan provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor birač bude upisan u izvatku iz popisa birača kao pripadnik nacionalne manjine koja ima pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru moći će, ovisno o svojem izboru, glasovati ili za listu izborne jedinice u kojoj ima prijavljeno prebivalište, odnosno XI. izborne jedinice ako nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ili za kandidata te nacionalne manjine koji je u XII. izbornoj jedinici predložen.
Neće moći glasovati i za listu izborne jedinice u kojoj ima prijavljeno prebivalište, odnosno za XI. izbornu jedinicu ako nema prebivalište u Republici Hrvatskoj i za kandidata nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici.
Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života, pripadnik nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj koja ostvaruje pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru.
Pravo predlaganja kandidata za zastupnike nacionalnih manjina i njihovih zamjenika imaju
- političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora,
- birači i
- udruge nacionalnih manjina.
Potpise su dužni su prikupiti svi ovlašteni predlagatelji – političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, birači i udruge nacionalnih manjina.
Za pravovaljanost prijedloga kandidata za zastupnika nacionalnih manjina i njegovog zamjenika potrebno je prikupiti najmanje 100 potpisa birača pripadnika te nacionalne manjine.
Za pravovaljanost prijedloga kandidata za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, kada pripadnici više nacionalnih manjina zajedno biraju jednog zastupnika u Hrvatski sabor, potrebno je prikupiti najmanje 100 potpisa birača pripadnika tih nacionalnih manjina.
Za pravovaljanost prijedloga kandidata za zastupnika nacionalnih manjina i njegovog zamjenika potrebno je prikupiti najmanje 100 potpisa birača pripadnika te nacionalne manjine.
Za pravovaljanost prijedloga kandidata za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, kada pripadnici više nacionalnih manjina zajedno biraju jednog zastupnika u Hrvatski sabor, potrebno je prikupiti najmanje 100 potpisa birača pripadnika tih nacionalnih manjina.
U XII. izbornoj jedinici birači pripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike u 6 skupina nacionalnih manjina:
- srpska nacionalna manjina,
- mađarska nacionalna manjina,
- talijanska nacionalna manjina,
- češka i slovačka nacionalna manjina,
- austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina te
- albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina.
Pripadnici srpske nacionalne manjine predlažu najmanje jednog, a najviše tri kandidata i njihove zamjenike.
Pripadnici mađarske predlažu jednog zastupnika i njegovog zamjenika.
Pripadnici talijanske predlažu jednog zastupnika i njegovog zamjenika.
Pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine predlažu zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor.
Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine predlažu zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor.
Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine predlažu zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor.
Pripadnici mađarske predlažu jednog zastupnika i njegovog zamjenika.
Pripadnici talijanske predlažu jednog zastupnika i njegovog zamjenika.
Pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine predlažu zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor.
Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine predlažu zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor.
Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine predlažu zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor.
Pripadnici srpske, mađarske i talijanske nacionalne manjine uz kandidata za zastupnika predlažu i kandidata za njegova zamjenika koji se bira zajedno s njim.
Pripadnici sljedećih skupina nacionalnih manjina predlažu samo kandidata za zastupnika, a njegovim zamjenikom postaje zastupnički kandidat koji je iza izabranog zastupnika dobio najviše glasova:
- češka i slovačka nacionalna manjina,
- austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina te
- albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina.
Pravo predlaganja kandidata na izborima zastupnika u Hrvatski sabor imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.
Kandidata za izbor zastupnika u Hrvatski sabor može samostalno predložiti jedna politička stranka, te dvije ili više političkih stranaka.
Političke stranke određuju na temelju odredbi svojih statuta ovlaštenog podnositelja prijedloga kandidata.
Kandidata za izbor zastupnika u Hrvatski sabor može samostalno predložiti jedna politička stranka, te dvije ili više političkih stranaka.
Političke stranke određuju na temelju odredbi svojih statuta ovlaštenog podnositelja prijedloga kandidata.
Da, birač može svojim potpisom podržati više različitih prijedloga kandidata te nacionalne manjine.
Potpisi birača u postupku kandidiranja zastupnika i zamjenika pripadnika nacionalnih manjina koji se biraju u XII. izbornoj jedinici prikupljaju se isključivo na propisanom obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo za te izbore.
Ne, kandidatom se može biti samo na jednom prijedlogu kandidata i samo u jednoj izbornoj jedinici.
Prijedlozi kandidata moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu, najkasnije u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.
Državno izborno povjerenstvo će u roku od 48 sati od isteka roka za prispijeće prijedloga kandidata, prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj, na Hrvatskoj radioteleviziji i na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr objaviti zbirne liste svih pravovaljano predloženih lista u I.-XI. izbornoj jedinici te zbirne liste svih pravovaljano predloženih kandidata u XII. izbornoj jedinici.
Državno izborno povjerenstvo će u roku u roku od 48 sati od isteka roka za prispijeće lista dostaviti u sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske zbirne liste, radi njihove javne objave.
Državno izborno povjerenstvo će u roku u roku od 48 sati od isteka roka za prispijeće lista dostaviti u sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske zbirne liste, radi njihove javne objave.
Najkasnije 48 sati nakon što je prihvaćena i objavljena kandidatura, od kandidature za zastupnika u Hrvatski sabor u izbornoj jedinici u kojoj se biraju zastupnici nacionalnih manjina može odustati:
- kandidat grupe birača pisanim očitovanjem ovjerenim po javnom bilježniku,
- kandidat kojeg je predložila politička stranka odnosno udruga nacionalne manjine uz pisanu suglasnost političke stranke odnosno udruge nacionalne manjine i
- politička stranka odnosno udruga nacionalne manjine koja je predložila kandidata.
Ako kandidat ili zamjenik umre u vremenu od dana objave liste kandidata, politička stranka, odnosno stranke ili udruge nacionalnih manjina koje su kandidirale tog zastupnika mogu umjesto njega predložiti novog kandidata, odnosno zamjenika, bez posebnih uvjeta za valjanost kandidature propisanih Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, sve do 10 dana prije održavanja izbora.
Ako neki od kandidata umre nakon gore navedenog roka, zastupnika će zamijeniti njegov zamjenik.
Ako neki od kandidata umre nakon gore navedenog roka, zastupnika će zamijeniti njegov zamjenik.
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ne sadrži izričito definiciju izborne promidžbe. Smatra se da izborna promidžba predstavlja skup radnji koje poduzimaju izborni sudionici u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima.
Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica od strane Državnog izbornog povjerenstva, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.
Hrvatska televizija i Hrvatski radio dužni su pratiti izbornu promidžbu te su u razdoblju izborne promidžbe svim sudionicima u izborima dužni omogućiti iznošenje i obrazlaganje njihovih izbornih programa. Nakladnici ostalih medija samostalno odlučuju hoće li i u kojoj mjeri pratiti izbornu promidžbu.
Nakladnici svih medija dužni su u praćenju izborne promidžbe i predstavljanju izbornih aktivnosti kandidata u izborima jamčiti novinarsku neovisnost, profesionalnost i stručnost, dosljedno poštivanje novinarskoga kodeksa te posebno temeljnog načela slobode izražavanja koje je propisano odredbama Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i Povelje Europske unije o temeljnim pravima, vodeći se pri tome interesima javnosti.
Na praćenje izborne promidžbe sudionika u izborima primjenjuju se pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe.
Nakladnici svih medija dužni su u praćenju izborne promidžbe i predstavljanju izbornih aktivnosti kandidata u izborima jamčiti novinarsku neovisnost, profesionalnost i stručnost, dosljedno poštivanje novinarskoga kodeksa te posebno temeljnog načela slobode izražavanja koje je propisano odredbama Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i Povelje Europske unije o temeljnim pravima, vodeći se pri tome interesima javnosti.
Na praćenje izborne promidžbe sudionika u izborima primjenjuju se pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe.
Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo.
Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo općepriznatoga javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima.
Etičko povjerenstvo ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izborne promidžbe i samog postupka izbora i provodi izvanupravni nadzor izborne promidžbe.
Etičko povjerenstvo ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izborne promidžbe i samog postupka izbora i provodi izvanupravni nadzor izborne promidžbe.
Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
Izborne jedinice određene su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora („Narodne novine“, broj 116/99).
U Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik:
- 140 zastupnika u Hrvatski sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica (od I. do X.) te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Hrvatski sabor,
- 3 zastupnika u Hrvatski sabor biraju birački koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj na temelju lista u posebnoj XI. izbornoj jedinici i
- 8 zastupnika u Hrvatski sabor biraju pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u posebnoj XII. izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.
Pripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike u Hrvatski sabor pojedinačnim izborom tako da je za zastupnika izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali.
Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.
Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.
Tijela za provedbu izbora su:
- Državno izborno povjerenstvo,
- izborna povjerenstva izbornih jedinica,
- općinska i gradska izborna povjerenstva i
- birački odbori.
Izborna povjerenstva imaju stalni i prošireni sastav.
Izborna povjerenstva izbornih jedinica imenuje Državno izborno povjerenstvo, dok općinska i gradska izborna povjerenstva imenuje izborno povjerenstvo izborne jedinice.
Izborna povjerenstva izbornih jedinica imenuje Državno izborno povjerenstvo, dok općinska i gradska izborna povjerenstva imenuje izborno povjerenstvo izborne jedinice.
Stalni sastav izbornog povjerenstva čine predsjednik i dva člana, te njihovi zamjenici iz reda sudaca i istaknutih pravnika.
Prošireni sastav izbornog povjerenstva izborne jedinice određuje se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi stranačkih lista.
Prošireni sastav izbornog povjerenstva izborne jedinice čine po dva predstavnika većinske političke stranke, odnosno koalicije i dva dogovorno predložena predstavnika oporbenih političkih stranaka, odnosno koalicija sukladno stranačkom sastavu Hrvatski sabora i njihovi zamjenici.
Ukoliko se ne postigne dogovor o dva predstavnika političkih stranaka koje se prema stranačkom sastavu Hrvatskog sabora smatraju oporbenima, izbor dva člana proširenog sastava i njihovih zamjenika obavit će se kockom pred Državnim izbornim povjerenstvom i to između kandidata i zamjenika.
Članovi proširenog sastava izbornog povjerenstva izborne jedinice imaju sva prava i dužnosti stalnih članova izbornog povjerenstva izborne jedinice.
Prošireni sastav izbornog povjerenstva izborne jedinice čine po dva predstavnika većinske političke stranke, odnosno koalicije i dva dogovorno predložena predstavnika oporbenih političkih stranaka, odnosno koalicija sukladno stranačkom sastavu Hrvatski sabora i njihovi zamjenici.
Ukoliko se ne postigne dogovor o dva predstavnika političkih stranaka koje se prema stranačkom sastavu Hrvatskog sabora smatraju oporbenima, izbor dva člana proširenog sastava i njihovih zamjenika obavit će se kockom pred Državnim izbornim povjerenstvom i to između kandidata i zamjenika.
Članovi proširenog sastava izbornog povjerenstva izborne jedinice imaju sva prava i dužnosti stalnih članova izbornog povjerenstva izborne jedinice.
Biračke odbore imenuju izborna povjerenstva izbornih jedinica na svojem području, dok biračke odbore u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske imenuje Državno izborno povjerenstvo, najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora.
Birački odbor čine predsjednik i četiri člana, te njihovi zamjenici. Po dva člana i zamjenika određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po dva člana i zamjenika oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu trenutačnog saziva Hrvatskog sabora.
Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 8 dana prije dana održavanja izbora. Ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima u tako određenom roku, nadležna izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora.
Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke.
Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 8 dana prije dana održavanja izbora. Ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima u tako određenom roku, nadležna izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora.
Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke.
Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke.
Državno izborno povjerenstvo određuje biračka mjesta u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.
Izborno povjerenstvo izborne jedinice određuje biračka mjesta na prijedlog općinskih i gradskih izbornih povjerenstava na svom području.
Najkasnije deset dana prije dana održavanja izbora, Državno izborno povjerenstvo za biračka mjesta izvan Republike Hrvatske, a izborna povjerenstva izborne jedinice za područje Republike Hrvatske objavit će koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu.
Izborno povjerenstvo izborne jedinice određuje biračka mjesta na prijedlog općinskih i gradskih izbornih povjerenstava na svom području.
Najkasnije deset dana prije dana održavanja izbora, Državno izborno povjerenstvo za biračka mjesta izvan Republike Hrvatske, a izborna povjerenstva izborne jedinice za područje Republike Hrvatske objavit će koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu.
Rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor izbora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.
Kad Državno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike bez odlaganja će objaviti:
Kad Državno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike bez odlaganja će objaviti:
- broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali u svakoj izbornoj jedinici, imena i prezimena kandidata s te liste s brojem preferiranih glasova, koliko glasova je dobila pojedina lista u izbornoj jedinici i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,
- broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka lista, te imena i prezimena kandidata koji su izabrani za zastupnike i
- ime i prezime kandidata i njihovih zamjenika koji su izabrani u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se bira zastupnik nacionalnih manjina i njegov zamjenik
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora može podnijeti
- političke stranke,
- osoba ovlaštena za zastupanje neovisne liste,
- kandidati za zastupnike u Hrvatski sabor,
- najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora zastupnika podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.
Državno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.
Protiv rješenja Državnoga izbornog povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem Državnoga izbornog povjerenstva, u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.
Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.
Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem Državnoga izbornog povjerenstva, u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.
Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.