Lokalni izbori 2017. - najčešća pitanja i odgovori

   Uvod

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske je, s obzirom na dosadašnje iskustvo u provedbi redovnih i prijevremenih lokalnih izbora, pripremilo pregled najčešćih pitanja birača, kandidata i promatrača koja su se javljala u provedbi navedenih izbora (dalje: pregled najčešćih pitanja).

Pitanja su podijeljena u tri poglavlja:

  • Što zanima birače?
  • Što zanima kandidate?
  • Što zanima promatrače?

Četvrto poglavlje je namijenjeno biračima i kandidatima na izborima za općinske načelnike, gradonačelnike i župane iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda, i nosi naslov:

  • Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskog naroda u predstavničkom i izvršnom tijelu.

Najčešći pojmovi koji se koriste u pregledu najčešćih pitanja su:
Izborno tijelo – Izborno povjerenstvo (općinsko/gradsko/županijsko/Izborno povjerenstvo Grada Zagreba) i birači odbor
Jedinica – Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Lokalni izbori – U smislu Zakona o lokalnim izborima, lokalni izbori su:

  • izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
  • izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika
  • izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz redova nacionalnih manjina
  • izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda hrvatskoga naroda

Nadležno izborno povjerenstvo – izborno povjerenstvo (općinsko/gradsko/županijsko/Izborno povjerenstvo Grada Zagreba) koje provodi određenu vrstu lokalnih izbora

Odgovore na pitanja koja nisu obuhvaćena pregledom najčešćih pitanja zainteresirane osobe mogu dobiti upitom Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske na

tel: 01 4569-712 ili 01 4569-713

fax: 01 6303 509 ili 01 4569 781

adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr

adresu: Zagreb, Visoka 15

   Što zanima birače
1. Kada će se održati lokalni izbori?
Redovni lokalni izbori održat će se 21. svibnja 2017.
2. Što i koga biramo na lokalnim izborima?
Na lokalnim izborima biramo članove općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba - predstavnička tijela jedinica te općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike - nositelje izvršne vlasti u jedinicama. U pojedinim jedinicama biraju se i zamjenici općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda hrvatskog naroda. (članak 1. Zakona o lokalnim izborima)
3. Aktivno biračko pravo ili tko ima pravo birati na lokalnim izborima?
Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela provode izbori.

Članove predstavničkih tijela jedinica imaju pravo birati i državljani drugih država članica Europske unije, u skladu sa Zakonom o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. (članak 2. Zakona o lokalnim izborima)

Pravo birati zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju samo birači pripadnici nacionalnih manjina koje imaju pravo na zamjenike te imaju prebivalište u jedinici u kojoj se biraju. Navedeno se odnosi i na izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda hrvatskog naroda u jedinici u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva. (članak 112. i 117. Zakona o lokalnim izborima)
4. Pasivno biračko pravo ili tko ima pravo biti biran na lokalnim izborima?
Pravo biti biran za člana predstavničkog tijela jedinice ima hrvatski državljanin s navršenih 18 godina koji ima prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo provode izbori.

Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran i državljanin druge države članice Europske unije, s skladu sa Zakonom o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike ima hrvatski državljanin s navršenih 18 godina koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje 6 mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice u kojoj se provodi izbor. (članak 3. Zakona o lokalnim izborima)
5. Tko može predlagati kandidacijske liste i kandidate na lokalnim izborima?
Pravo predlaganja kandidacijskih lista na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica i kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike imaju:

1. političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora,

2. birači. (članak 9. Zakona o lokalnim izborima)
6. Tko može dati potpis na obrasce za prikupljanje potpisa birača?
Na obrasce za prikupljanje potpisa birača, potpis mogu dati samo birači koji imaju prebivalište u jedinici (na području općine, grada odnosno županije) u kojoj se provode izbori.
7. Može li birač svojim potpisom podržati više kandidacijskih listi odnosno kandidatura?
Birač može svojim potpisom podržati više kandidacijskih lista odnosno kandidatura (unutar svoje jedinice).
8. Tko provodi izbore?
Tijela za provedbu izbora su:

• Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske,

• Izborno povjerenstvo Grada Zagreba,

• općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva,

• birački odbori. (članak 39. Zakona o lokalnim izborima)
9. Tko nadzire pravilnosti izborne promidžbe?
Pravilnost izborne promidžbe nadziru nadležna izborna povjerenstva i to tako da:

• županijska izborna povjerenstva nadziru pravilnost izborne promidžbe za županijske izbore,

• Izborno povjerenstvo Grada Zagreba nadzire pravilnost izborne promidžbe za izbore u Gradu Zagrebu, a

• općinska i gradska izborna povjerenstva nadziru pravilnost izborne promidžbe za općinske odnosno gradske izbore.
10. Što je izborna šutnja?
Izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Izborna šutnja je period tijekom kojeg je zabranjeno javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. (članak 35. stavak 3. Zakona o lokalnim izborima)
11. Da li je propisana sankcija za kršenje izborne šutnje?
Za povredu izborne šutnje kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom:

- od 3.000,00 kuna - fizička osoba,

- od 10.000,00 do 30.000,00 kuna – kandidat na izborima,

- od 100.000,00 do 500.000,00 kuna – pravna osoba,

- od 10.000,00 do 30.000,00 kuna – odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Optužni prijedlog za navedene prekršaje podnosi nadležno izborno povjerenstvo. (članak 134. Zakona o lokalnim izborima)
12. Od kada do kada traje glasovanje?
Glasovanje traje neprekidno od 7:00 do 19:00 sati. Ako se birač zatekne na biračkom mjestu u 19:00 sati, omogućit će mu se glasovanje i nakon 19:00 sati. (članak 74. Zakona o lokalnim izborima)
13. Da li je na lokalnim izborima moguće glasovati izvan mjesta prebivališta ili u inozemstvu?
Na lokalnim izborima birači mogu glasovati samo u svom mjestu prebivališta te nije moguće glasovanje u nekom drugom mjestu izvan mjesta prebivališta, bilo na području Republike Hrvatske, bilo u inozemstvu.
14. Kome se birač treba obratiti ukoliko nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto i želi glasovati u mjestu gdje se na dan izbora nalazi?
Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, može o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije dana održavanja izbora ili birački odbor do 12:00 sati na dan održavanja izbora, te će moći glasovati u mjestu gdje se na dan izbora nalazi. (članak 61. Zakona o lokalnim izborima)
15. Kako se na biračkom mjestu utvrđuje identitet birača?
Na glasovanje birač mora ponijeti osobnu iskaznicu ili putovnicu ili vozačku dozvolu odnosno koju drugu javnu ispravu s fotografijom na temelju koje predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član nedvojbeno utvrđuje identitet birača i provjerava da li je birač upisan u izvadak iz popisa birača. (članak 59. stavci 1. i 2. Zakona o lokalnim izborima)
16. Što ako birač nije upisan u izvadak iz popisa birača?
Ako predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član utvrdi da birač nije upisan u izvadak iz popisa birača, uputit će birača državnom tijelu nadležnom za popis birača kako bi pribavio potvrdu za glasovanje (tzv. plavu potvrdu) pomoću koje se dokazuje da ima pravo glasovati na tom biračkom mjestu. (članak 59. stavak 3. Zakona o lokalnim izborima)
17. Kako se obavlja glasovanje?
Glasovanje se obavlja osobno na biračkom mjestu glasačkim listićem. (članak 82. stavak 2. i članak 99. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima)

Za izbor članova predstavničkih tijela jedinica glasuje se samo za kandidacijske liste navedene na glasačkom listiću. Glasački listić se popunjava tako da se zaokruži redni broj ispred naziva kandidacijske liste za koju se glasuje. (članak 82 Zakona o lokalnim izborima)

Za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, glasovati se može samo za kandidate navedene na glasačkom listiću. Glasački listić se popunjava zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojeg birač glasuje. Glasovanjem tj. zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata, ujedno se glasuje i za njegova zamjenika/e, te nema mogućnosti odvojenog glasovanja za zamjenike kandidata. (članak 99. Zakona o lokalnim izborima)
18. Kada je glasački listić nevažeći?
Nevažeći glasački listić je:

• neispunjeni glasački listić,

• glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao,

• glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista odnosno na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata. (članak 73. Zakona o lokalnim izborima)
19. Tko utvrđuje rezultate izbora?
Rezultate izbora za članove predstavničkih tijela jedinica, za općinske načelnike, gradonačelnike, župane te njihove zamjenike i zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskoga naroda, utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima u jedinici. (članak 86. stavak 1. i članak 101. Zakona o lokalnim izborima)

Rezultate izbora bez odgode nadležna izborna povjerenstva objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, lokalnom radiju i u novinama, na oglasnoj ploči te na internetskim stranicama jedinice.

Rezultati izbora objavljuju se i na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske. (članak 86 stavak 3. i članak 102. stavak 3. Zakona o lokalnim izborima)
   Što zanima kandidate
1. Aktivno biračko pravo ili tko ima pravo birati na lokalnim izborima?
Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela provode izbori.

Članove predstavničkih tijela jedinica imaju pravo birati i državljani drugih država članica Europske unije, u skladu sa Zakonom o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. (članak 2. Zakona o lokalnim izborima)
2. Pasivno biračko pravo ili tko ima pravo biti biran na lokalnim izborima?
Pravo biti biran za člana predstavničkog tijela jedinice ima hrvatski državljanin s navršenih 18 godina koji ima prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran državljanin druge države članice Europske unije, s skladu sa Zakonom o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike ima hrvatski državljanin s navršenih 18 godina koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje 6 mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice u kojoj se provodi izbor. (članak 3. Zakona o lokalnim izborima)
3. Po kojem postupku se predlažu i biraju zamjenici općinskih načelnika, gradonačelnika, i župana?
Općinski načelnici, gradonačelnici i župani imaju zamjenike koji se predlažu i biraju zajedno i istovremeno, na isti način i po istom postupku kao i općinski načelnici, gradonačelnici i župani.
4. Što je kandidiranje?
Kandidiranje je postupak predlaganja kandidacijskih lista i kandidata od strane ovlaštenih predlagatelja. (članak 9. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)
5. Tko su ovlašteni predlagatelji ili tko može predlagati kandidacijske liste i kandidate na lokalnim izborima?
Pravo predlaganja kandidacijskih lista na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica i kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike imaju:

• političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora i

• birači. (članak 9. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima)

Političke stranke utvrđuju i predlažu kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela jedinica na način propisan njihovim statutom, odnosno posebnom odlukom, donesenom na temelju statuta. Prilikom sastavljanja liste, predlagatelj je dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova. Kandidacijske liste i kandidate može predložiti jedna politička stranka (zasebno) te dvije ili više političkih stranaka (zajedno). (članak 15. Zakona o lokalnim izborima)

Kada birači predlažu kandidacijske liste i kandidate, predlagatelji kandidacijske liste grupe birača, odnosno kandidature kandidata grupe birača, su prva tri po redu potpisnika kandidacijske liste, odnosno kandidature.

Kandidat ujedno može biti i podnositelj/potpisnik svoje kandidacijske liste birača, odnosno kandidature. (članak 16. Zakona o lokalnim izborima)
6. Tko se ne smije kandidirati na lokalnim izborima?
Djelatne vojne osobe, policijski službenici, službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike Hrvatske te osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene (uključujući i uvjetnu osudu) na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom i navedena u članku 13. Zakona o lokalnim izborima ne smiju se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice i za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i za njihove zamjenike
7. Da li je moguća istovremena kandidatura za izbor članova predstavničkih tijela u različitim jedinicama?
Ista se osoba može istovremeno kandidirati za općinsko odnosno gradsko vijeće i za županijsku skupštinu. Važno je samo da ta osoba ima prijavljeno prebivalište na području jedinica u kojima sudjeluje na izborima za člana predstavničkog tijela.

Ako osoba bude izabrana na obje dužnosti za koje se kandidirala, ne postoji zakonska zapreka da ih istovremeno obavlja.
8. Da li je moguća istovremena kandidatura za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i za njihove zamjenike i za člana predstavničkog tijela jedinica?
Kandidat za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana može se istovremeno kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice.

Općinski načelnik odnosno gradonačelnik mogu, ukoliko budu izabrani na obje dužnosti, istovremeno obnašati dužnost općinskog načelnika odnosno gradonačelnika i člana županijske skupštine, ali ne i dužnost općinskog načelnika i gradonačelnika i člana općinskog odnosno gradskog vijeća.

Osoba koja se kandidirala za župana i člana općinskog vijeća, gradskog vijeća ili županijske skupštine, ne može, ukoliko bude izabrana na obje dužnosti, istovremeno obnašati dužnost župana i dužnost člana općinskog vijeća, gradskog vijeća, odnosno županijske skupštine. (članak 78. Zakona o lokalnim izborima)
9. Da li je moguća istovremena kandidatura za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana?
Nitko se ne može istovremeno kandidirati za općinskog načelnika, gradonačelnika i za župana. U slučaju istovremene kandidature, županijsko izborno povjerenstvo pozvat će kandidata da se u roku od 24 sata izjasni o tome koju kandidaturu prihvaća.

Ukoliko se ne izjasni, županijsko izborno povjerenstvo rješenjem će poništiti kandidaturu za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Opisana zabrana primjenjuje se i na zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. (članak 14. Zakona o lokalnim izborima)
10. Koje su dužnosti nespojive s obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice?
Član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ne može istovremeno biti općinski načelnik i gradonačelnik odnosno njihov zamjenik.

Član predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave ne može istovremeno biti župan odnosno njegov zamjenik. (članak 78. Zakona o lokalnim izborima)

Ostale dužnosti nespojive s obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave taksativno su navedene u članku 78. stavku 1. Zakona o lokalnim izborima.

Osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti može se kandidirati za člana predstavničkog tijela no ukoliko bude izabrana za člana predstavničkog tijela dužna je do dana konstituiranja predstavničkog tijela obavijestiti upravno tijelo jedinice nadležno za poslove predstavničkog tijela o tome prihvaća li dužnost člana ili nastavlja s obnašanjem nespojive dužnosti, u kojem slučaju joj mandat miruje, a zamjenjuje ju zamjenik. (članak 79. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)
11. Koje su dužnosti nespojive s obnašanjem dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika?
Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave dok župan i njegovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave. Ukoliko budu izabrani, mandat u predstavničkom tijelu miruje po sili zakona.

S druge strane, općinski načelnik i gradonačelnik te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti mogu biti članovi županijske skupštine. (članak 89. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)

Ostale dužnosti nespojive s obnašanjem dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te njihovih zamjenika taksativno su navedene u članku 89. stavku 2. Zakona o lokalnim izborima.

Osoba koja obnaša nespojivu dužnost ima se pravo kandidirati za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, a ako bude izabrana, mora prije preuzimanja dužnosti podnijeti ostavku na nespojivu dužnost u roku 8 dana od dana koji slijedi danu proglašenja konačnih rezultata izbora. Ako ne podnese ostavku na nespojivu dužnost, prestaje im mandat po sili zakona. Isto vrijedi i za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. (članak 90. Zakona o lokalnim izborima)
12. Kada je predlagatelj dužan prikupiti potpise birača za kandidiranje članova predstavničkih tijela jedinice?
Kada birači predlažu kandidacijsku listu na izborima za članove predstavničkih tijela jedinice, dužni su prikupiti zakonom propisan broj potpisa birača. (članak 10. Zakona o lokalnim izborima)
13. Kada predlagatelj nije dužan prikupiti potpise birača za kandidiranje članova predstavničkih tijela jedinice?
Kada političke stranke predlažu kandidacijsku listu na izborima za članove predstavničkih tijela jedinice, nisu dužne prikupiti potpise birača.
14. Kada je predlagatelj dužan prikupiti potpise birača za kandidaturu za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike?
Kada političke stranke i birači predlažu kandidaturu za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike, dužni su prikupiti zakonom propisan broj potpisa birača. (članak 12. Zakona o lokalnim izborima)
15. Tko može dati potpis na obrasce za prikupljanje potpisa birača?
Na obrasce za prikupljanje potpisa birača, potpis mogu dati samo birači koji imaju prebivalište u jedinici (na području općine, grada odnosno županije) u kojima se izbori provode.
16. Može li birač svojim potpisom podržati više kandidacijskih listi odnosno kandidatura?
Birač može svojim potpisom podržati više kandidacijskih lista odnosno kandidatura (unutar svoje jedinice).
17. Koliko je potpisa potrebno prikupiti za kandidiranje članova predstavničkih tijela jedinice?
Kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu kandidacijsku listu grupe birača za izbor članova predstavničkih tijela jedinica, za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste dužni su prikupiti najmanje:

• 25 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika,

• 35 potpisa birača u jedinicama s više od 350 do 500 stanovnika

• 50 potpisa birača u jedinicama s više od 500 do 1.000 stanovnika,

• 70 potpisa birača u jedinicama s više od 1.000 do 2.500 stanovnika,

• 110 potpisa birača u jedinicama s više od 2.500 do 5.000 stanovnika,

• 180 potpisa birača u jedinicama s više od 5.000 do 10.000 stanovnika,

• 250 potpisa birača u jedinicama s više od 10.000 do 20.000 stanovnika,

• 400 potpisa birača u jedinicama s više od 20.000 do 35.000 stanovnika,

• 600 potpisa birača u jedinicama s više od 35.000 do 60.000 stanovnika,

• 800 potpisa birača u jedinicama s više od 60.000 do 100.000 stanovnika,

• 1.000 potpisa birača u jedinicama s više od 100.000 do 200.000 stanovnika,

• 1.400 potpisa birača u jedinicama s više od 200.000 do 300.000 stanovnika,

• 1.800 potpisa birača u jedinicama s više od 300.000 do 500.000 stanovnika,

• 2.500 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 stanovnika. (članak 11. Zakona o lokalnim izborima)
18. Na koji način kandidacijsku listu za izbor članova predstavničkog tijela jedinice predlaže politička stranka?
Ako kandidacijsku listu za izbor članova predstavničkog tijela jedinice predlaže politička stranka registrirana u Republici Hrvatskoj, ista utvrđuje i predlaže listu za izbor članova predstavničkog tijela na način propisan njezinim statutom, odnosno posebnom odlukom, donijetom na temelju statuta. (članak 15. Zakona o lokalnim izborima)
19. Koliko je potpisa potrebno prikupiti za kandidaturu za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika?
Za pravovaljanost stranačkih kandidatura i kandidatura grupe birača za izbor općinskih načelnika, gradonačelnika, župana, te njihovih zamjenika potrebno je prikupiti:

• 35 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika,

• 50 potpisa birača u jedinicama s više od 350 do 500 stanovnika,

• 80 potpisa birača u jedinicama s više od 500 do 1.000 stanovnika,

• 100 potpisa birača u jedinicama s više od 1.000 do 2.500 stanovnika,

• 150 potpisa birača u jedinicama s više od 2.500 do 5.000 stanovnika,

• 250 potpisa birača u jedinicama s više od 5.000 do 10.000 stanovnika,

• 450 potpisa birača u jedinicama s više od 10.000 do 20.000 stanovnika,

• 600 potpisa birača u jedinicama s više od 20.000 do 35.000 stanovnika,

• 900 potpisa birača u jedinicama s više od 35.000 do 60.000 stanovnika,

• 1.200 potpisa birača u jedinicama s više od 60.000 do 100.000 stanovnika,

• 1.500 potpisa birača u jedinicama s više od 100.000 do 200.000 stanovnika,

• 2.500 potpisa birača u jedinicama s više od 200.000 do 300.000 stanovnika,

• 3.200 potpisa birača u jedinicama s više od 300.000 do 500.000 stanovnika,

• 5.000 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 stanovnika. (članak 12. Zakona o lokalnim izborima)
20. Kako se prikupljaju potpisi birača?
Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske nakon objave i stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora. (članak 10. stavak 3. Zakona o lokalnim izborima)
21. Kada i kome se predaju prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura?
Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura moraju prispjeti nadležnom izbornom povjerenstvu na propisanom obrascu u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

Nadležno izborno povjerenstvo kojem se podnose prijedlozi kandidacijske liste za članove općinskog/gradskog vijeća i kandidature za općinskog načelnika/gradonačelnika je općinsko/gradsko izborno povjerenstvo.

Nadležno izborno povjerenstvo kojem se podnose prijedlozi kandidacijske liste za članove županijske skupštine i kandidature za župana je županijsko izborno povjerenstvo.

Nadležno izborno povjerenstvo kojem se podnose prijedlozi kandidacijske liste za članove Gradske skupštine Grada Zagreba i kandidature za gradonačelnika je Izborno povjerenstvo Grada Zagreba. (članak 21. Zakona o lokalnim izborima)
22. Mora li očitovanje o prihvaćanju kandidature svakog kandidata na kandidacijskoj listi odnosno kandidaturi biti ovjereno?
Očitovanje o prihvaćanju kandidature svakog kandidata na kandidacijskoj listi odnosno kandidaturi mora biti ovjereno kod javnog bilježnika ili nadležnog izbornog povjerenstva. Javni bilježnik odnosno nadležno izborno povjerenstvo ovjeravaju da li je određena osoba potpisala očitovanje, a što se utvrđuje uvidom u identifikacijsku ispravu. (članak 17. Zakona o lokalnim izborima)
23. Koji je naziv kandidacijske liste koju su predložili birači?
Naziv kandidacijske liste koju su predložili birači je "kandidacijska lista grupe birača". (članak 18. stavak 5. Zakona o lokalnim izborima)
24. Koliko se članova bira u predstavnička tijela jedinica?
Broj članova predstavničkog tijela jedinice je neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika i to tako da predstavničko tijelo jedinice:

• do 500 stanovnika, ima 7 članova,

• od 500 do 1.000 stanovnika, ima 9 članova,

• od 1.000 do 2.500 stanovnika, ima 11 članova,

• od 2.500 do 5.000 stanovnika, ima 13 članova,

• od 5.000 do 10.000 stanovnika, ima 15 članova,

• od 10.000 do 20.000 stanovnika, ima 17 članova,

• od 20.000 do 35 000 stanovnika, ima 21 člana,

• s više od 35.000 do 60.000 stanovnika:

- ako se radi o županiji, ima 31 člana,

- ako se radi o gradu, ima 25 članova,

• s više od 60.000 do 100.000 stanovnika:

- ako se radi o županiji, ima 35 članova,

- ako se radi o gradu, ima 31 člana,

• s više od 100.000 do 200.000 stanovnika:

- ako se radi o županiji, ima 41 člana,

- ako se radi o gradu, ima 35 članova,

• s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, ima 45 članova,

• s više od 300.000 stanovnika, ima 51 člana. (članak 28. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi)
25. Što ako predlagatelj predloži više ili manje kandidata od onog broja članova predstavničkog tijela jedinice koliko ih se bira na izborima?
Ako predlagatelj predloži više kandidata od onog broja članova predstavničkog tijela jedinice koliko ih se bira na izborima, smatra se da su pravovaljano predloženi samo kandidati zaključno do broja članova koji se biraju u to predstavničko tijelo.

Ako predlagatelj predloži manje kandidata od onog broja članova predstavničkog tijela jedinice koliko ih se bira na izborima, takva kandidatura nije pravovaljana. (članak 18. Zakona o lokalnim izborima)
26. Što ako nadležno izborno povjerenstvo ocijeni da kandidatura nije podnesena u skladu sa zakonom?
U tom slučaju nadležno izborno povjerenstvo pozvat će podnositelja kandidature da u roku od 48 sati, a najkasnije do isteka roka za kandidiranje, ukloni uočene nedostatke. Ukoliko rok za kandidiranje istječe za manje od 48 sati nadležno izborno povjerenstvo može odrediti i kraći rok za uklanjanje nedostataka. (članak 21. stavak 3. i 4. Zakona o lokalnim izborima)
27. Što je to zbirna lista i kada se objavljuje?
Zbirna lista je lista u koju se unose podaci o svim pravovaljanim kandidacijskim listama, odnosno kandidaturama, a koju sastavlja nadležno izborno povjerenstvo nakon što utvrdi pravovaljanost svih kandidacijskih lista, odnosno kandidatura. (članak 23. Zakona o lokalnim izborima)

Zbirne liste nadležno izborno povjerenstvo dužno je objaviti u roku od 48 sati od isteka roka za kandidiranje u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja i tisku, na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice. (članak 26. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)
28. Što sadrži zbirna lista kandidacijskih lista?
Zbirna lista kandidacijskih lista sadrži naziv svake kandidacijske liste te ime i prezime nositelja svake liste.

Kandidacijske liste unose se na zbirnu listu kandidacijskih lista prema abecednom redu punog naziva političke stranke odnosno dviju ili više političkih stranaka, koja je odnosno koje su predložile kandidacijsku listu odnosno prema abecednom redu prezimena nositelja kandidacijske liste grupe birača.

Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku kandidacijsku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu. (članak 24. Zakona o lokalnim izborima)
29. Što sadrži zbirna lista kandidatura?
Zbirna lista kandidatura sadrži ime i prezime svih kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika.

Uz ime i prezime kandidata obvezno se navodi naziv političke stranke, odnosno dviju ili više političkih stranaka, koja je, odnosno koje su, kandidata predložile.

Ako su kandidati predloženi od birača, obvezatno se uz njihovo ime i prezime navodi "kandidat grupe birača".

Kandidature za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike na zbirnoj listi kandidatura navode se prema abecednom redu prezimena kandidata. Iza imena i prezimena kandidata navodi se ime i prezime kandidata za njihovog zamjenika. (članak 25. Zakona o lokalnim izborima)
30. Što ako predloženi kandidat na kandidacijskoj listi za članove predstavničkog tijela jedinice umre u vremenu od dana objave prihvaćene kandidacijske liste?
Ako neki od kandidata na kandidacijskoj listi za članove predstavničkog tijela jedinice umre u vremenu od dana objave kandidacijske liste, politička stranka i podnositelji kandidacijske liste grupe birača mogu umjesto njega predložiti novog kandidata, bez prikupljanja potpisa koji su inače potrebni u postupku kandidiranja, sve do 10 dana prije dana održavanja izbora. Kandidat koji je umro brisat će se s kandidacijske liste, a kandidat kojim je dopunjena kandidacijska lista stavlja se na posljednje mjesto na listi. Redoslijed ostalih kandidata na listi navedenih iza kandidata koji je umro pomiče se za jedno mjesto prema gore. Ako je kandidat koji je umro nositelj liste, nositelj liste postat će drugi po redu kandidat naveden na kandidacijskoj listi. Kandidacijska lista dopunjena novim kandidatom objavljuje se na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice u roku od 24 sata od izvršene dopune kandidacijske liste. Ako neki od kandidata na kandidacijskoj listi za članove predstavničkog tijela umre u vremenu kraćem od 10 dana prije dana održavanja izbora, kandidacijska lista smatrat će se pravovaljanom. (članak 29. Zakona o lokalnim izborima)
31. Što ako kandidat za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana odnosno za njihove zamjenike umre u vremenu od dana objave prihvaćene kandidature?
Ako neki od kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, odnosno njihovih zamjenika, umre u vremenu od dana objave prihvaćene kandidature, politička stranka i podnositelji kandidature za kandidata grupe birača mogu umjesto njega predložiti novog kandidata, bez prikupljanja potpisa koji su inače potrebni u postupku kandidiranja, sve do 10 dana prije dana održavanja izbora. Pravovaljano predložena nova kandidatura objavljuje se na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice u roku od 24 sata od izvršene zamjene kandidata.

Ako neki od kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, odnosno njihovih zamjenika umre u vremenu kraćem od 10 dana prije dana održavanja izbora, zamjena kandidata obavit će se po prethodno opisanom postupku, a nadležno izborno povjerenstvo odredit će pomicanje održavanja izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika te istovremeno pomicanje održavanja izbora za članove predstavničkog tijela te jedinice za 14 dana. (članak 31. Zakona o lokalnim izborima)
32. Tko i kada može odustati od prihvaćene kandidacijske liste?
Političke stranke koje su predložile prihvaćene kandidacijske liste mogu na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta odustati od te liste najkasnije 48 sati nakon što je kao prihvaćena bila objavljena od nadležnog izbornog povjerenstva.

Za kandidacijsku listu grupe birača, odluku o odustajanju donosi nositelj liste.

Odustanak jednog ili više kandidata s kandidacijske liste nije dopušten nakon isteka roka za kandidiranje te se odustanak nekog od kandidata neće uvažiti i takva će kandidacijska lista ostati pravovaljanom s imenima svih objavljenih kandidata. (članak 27. Zakona o lokalnim izborima)
33. Tko i kada može odustati od prihvaćene kandidature?
Politička stranka odnosno dvije ili više političkih stranaka koja je odnosno koje su predložile prihvaćenu kandidaturu za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihove zamjenike može na način predviđen statutom stranke ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta odustati od kandidature najkasnije 48 sati nakon što je prihvaćena bila objavljena od nadležnog izbornog povjerenstva.

Kandidat kojeg je predložila politička stranka može u roku od 48 sati nakon što je objavljena prihvaćena kandidatura odustati od kandidature uz pisanu suglasnost političke stranke.

Za prihvaćenu kandidaturu kandidata grupe birača odluku o odustajanju donosi kandidat pisanim očitovanjem ovjerenim kod javnog bilježnika ili nadležnog izbornog povjerenstva. (članak 30. Zakona o lokalnim izborima)
34. Što je izborna promidžba?
Izborna promidžba je skup radnji koje poduzimaju sudionici izborne promidžbe u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima. (članak 32. Zakona o lokalnim izborima)
35. Tko su sudionici izborne promidžbe?
Sudionici izborne promidžbe su kandidati, nositelji kandidacijskih lista grupe birača, političke stranke odnosno dvije ili više političkih stranaka naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi. (članak 33. Zakona o lokalnim izborima)
36. Kada počinje izborna promidžba?
Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista, a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora.

Izborna promidžba za izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika u drugom krugu izbora, odnosno u trećem krugu izbora, počinje sljedećeg dana od dana proglašenja rezultata prethodnog kruga izbora, a prestaje 24 sata prije dana novog kruga izbora.(članak 35. Zakona o lokalnim izborima)

Sudionici izborne promidžbe imaju pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa i izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima. (članak 33. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima)

Troškovi izborne promidžbe i prava na naknadu troškova izborne promidžbe propisani su Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. (članak 34. Zakona o lokalnim izborima)
37. Koje su obveze lokalnih medija u izbornoj promidžbi?
Sudionici izborne promidžbe imaju jednake uvjete predizbornog nadmetanja i u tu svrhu imaju ravnopravan položaj u predstavljanju u svim lokalnim medijima. Lokalni mediji u svojim emisijama ili člancima u tiskovinama, a koji nisu vezani uz predstavljanje izbornih programa, ne smiju koristiti sadržaje koji bi se mogli tumačiti kao izborna promidžba. Elektronički mediji dužni su poštivati načelo jednakog pristupa plaćenoj političkoj promidžbi sudionika izborne promidžbe te objektivno, nepristrano i uravnoteženo informiranje o izbornoj promidžbi. (članak 38. Zakona o lokalnim izborima)
38. Tko nadzire pravilnosti izborne promidžbe?
Pravilnost izborne promidžbe nadziru nadležna izborna povjerenstva i to tako da:

• županijska izborna povjerenstva nadziru pravilnost izborne promidžbe za županijske izbore,

• Izborno povjerenstvo Grada Zagreba nadzire pravilnost izborne promidžbe za izbore u Gradu Zagrebu, a

• općinska i gradska izborna povjerenstva nadziru pravilnost izborne promidžbe za općinske odnosno gradske izbore.
39. Što je to izborna šutnja i koliko traje?
Izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Izborna šutnja je period tijekom kojeg je zabranjeno javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. (članak 35. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima)
40. Da li je propisana sankcija za kršenje izborne šutnje?
Za povredu izborne šutnje kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom:

- od 3.000,00 kuna - fizička osoba,

- od 10.000,00 do 30.000,00 kuna – kandidat na izborima,

- od 100.000,00 do 500.000,00 kuna – pravna osoba,

- od 10.000,00 do 30.000,00 kuna – odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Optužni prijedlog za navedene prekršaje podnosi nadležno izborno povjerenstvo. (članak 134. Zakona o lokalnim izborima)
41. Kako se biraju članovi predstavničkih tijela jedinica?
Članovi predstavničkih tijela jedinica biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice. (članak 76. Zakona o lokalnim izborima)
42. Kako se biraju općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici?
Općinski načelnici, gradonačelnici i župani i njihovi zamjenici biraju se većinom glasova svih birača koji su glasovali u toj jedinici, što znači da je za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana izabran onaj kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug izbora). (članak 94. Zakona o lokalnim izborima)
43. Kada će se održati drugi krug izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike?
Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova u prvom krugu izbora, održat će se ponovljeni izbori (drugi krug izbora) četrnaesti dan nakon dana održavanja prvog kruga glasovanja.

U drugom krugu izbora sudjeluju dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu izbora te će biti izabran kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali. Ako u drugom krugu glasovanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, održat će se treći krug te ako u trećem krugu glasovanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

Ako u prvom krugu jedan kandidat ima najveći broj glasova, a sljedeća dva ili više kandidata s najvećim brojem glasova po redu imaju isti broj glasova, u drugom krugu glasovanja izbor se obavlja između svih tih kandidata, a biti će izabran onaj kandidat koji dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali. (članak 95. i članak 97. Zakona o lokalnim izborima)
44. Koja tijela provode izbore za članove predstavničkih tijela jedinica i izbore općinskih načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika?
Tijela za provedbu izbora su:

• Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske,

• Izborno povjerenstvo Grada Zagreba,

• općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva,

• birački odbori. (članak 39. Zakona o lokalnim izborima)
45. Tko i kada imenuje stalni i prošireni sastav izbornog povjerenstva?
Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske imenuje županijska izborna povjerenstva i Izborno povjerenstvo Grada Zagreba.

Županijska izborna povjerenstva imenuju gradska i općinska izborna povjerenstva na svom području.

Izborno povjerenstvo Grada Zagreba te gradska i općinska izborna povjerenstva imenuju i raspuštaju biračke odbore na svom području. (članak 43. Zakona o lokalnim izborima)

Izborna povjerenstva moraju se imenovati odmah po stupanju na snagu odluke o raspisivanju izbora. (članak 44. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)
46. Koji je sastav izbornih povjerenstava?
Izborna povjerenstva imaju stalni i prošireni sastav.

Stalni sastav izbornog povjerenstva broji 6 članova, a čine ga: predsjednik, potpredsjednik i četiri člana.

Najmanje jedna trećina članova stalnog sastava izbornog povjerenstva mijenja se na svakim sljedećim izborima.

Prošireni sastav izbornog povjerenstva broji 6 članova, a čine ga: tri predstavnika većinske političke stranke, odnosno političkih stranaka i tri dogovorno predložena predstavnika oporbenih političkih stranaka, a određuju se u roku od 8 dana od stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

Odnos ukupnog broja članova proširenog sastava unutar grupacije stranaka određuje se sukladno omjeru u kojem pojedina stranka sudjeluje u općinskom, odnosno gradskom vijeću, županijskoj skupštini, odnosno Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Kod istovremenog održavanja izbora za predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dva od tri člana proširenog sastava predstavljate će političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a jedan od tri člana proširenog sastava predstavljat će političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave. U skladu s tom podjelom ostala tri člana predstavljat će oporbene političke grupacije.

Predsjednik, potpredsjednik i članovi županijskih izbornih povjerenstava i Izbornog povjerenstva Grada Zagreba te predsjednik i potpredsjednik općinskih i gradskih izbornih povjerenstava moraju biti magistri pravne struke.

Predsjednik, potpredsjednik i članovi stalnog sastava izbornih povjerenstava ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, niti kandidati na izborima koje provode.

Članovi izbornih povjerenstava ne smiju biti kandidati na izborima koje provode. (članak 41. Zakona o lokalnim izborima)
47. Tko i kada imenuje biračke odbore?
Biračke odbore za biračka mjesta na svom području imenuju općinska i gradska izborna povjerenstva odnosno Izborno povjerenstvo Grada Zagreba najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora. (članak 43. stavak 3. i članak 44. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima)
48. Koji je sastav biračkih odbora?
Birački odbor broji 10 članova, a čine ga predsjednik, potpredsjednik i osam članova.

Četiri člana biračkog odbora određuje većinska politička stranka, odnosno političke stranke, a četiri člana oporbena politička stranka, odnosno političke stranke, sukladno stranačkom sastavu predstavničkog tijela pojedine jedinice.

Kod istovremenog održavanja izbora za predstavničko tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave, dva od četiri člana predstavljat će većinske političke stranke, odnosno političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a preostala dva od četiri člana predstavljat će većinske političke stranke, odnosno političke grupacije iz predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave. Preostala četiri člana predstavljat će oporbene političke stranke iz predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave u skladu s tom podjelom.

Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 12 dana prije dana održavanja izbora. Ne odrede li ih odnosno ukoliko prijedlozi ne prispiju nadležnim izbornim povjerenstvima u zadanom roku, nadležna izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora. (članak 42. Zakona o lokalnim izborima)
49. Mogu li predsjednik, potpredsjednik i članovi biračkog odbora biti kandidati na izborima koje provode?
Predsjednik, potpredsjednik i članovi biračkog odbora ne smiju biti kandidati na izborima koje provode. (članak 42. stavak 8. Zakona o lokalnim izborima)
50. Smiju li predsjednik i potpredsjednik biračkog odbora biti članovi političke stranke?
Predsjednik i potpredsjednik biračkog odbora ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke. (članak 42. stavak 8. Zakona o lokalnim izborima)
51. Tko određuje biračka mjesta i u kojem roku?
Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, odnosno općinsko i gradsko izborno povjerenstvo određuju biračka mjesta na svom području. (članak 68. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima)

Biračka mjesta moraju se odrediti najkasnije 15 dana prije dana održavanja izbora. (članak 69. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)
52. Na koji se način objavljuju podaci o biračkim mjestima?
Objava o biračkim mjestima sadrži: redni broj biračkog mjesta, sjedište, odnosno potpunu adresu s naznakom prostora u kojem se nalazi, popis pripadajućih ulica, trgova i naselja iz kojih birači glasuju na tom biračkom mjestu. Objava biračkih mjesta obavlja se u obliku oglasa (plakata) na mjestima uobičajenog oglašavanja u jedinicama i mjestima većeg okupljanja građana te na internetskim stranicama jedinice. (članak 69. stavak 1. i 2. Zakona o lokalnim izborima)
53. Gdje se objavljuju rezultati izbora?
Rezultati izbora bez odgode se objavljuju u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, lokalnom radiju i novinama, na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice.

Također se objavljuju na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske. (članak 86 stavak 3. i članak 101. Zakona o lokalnim izborima)
54. Tko ima pravo podnijeti prigovor zaštite izbornog prava i kome se podnosi?
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora za članove predstavničkih tijela jedinica mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste birača, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora za izvršno tijelo jedinice mogu podnijeti političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori.

Ako je kandidacijsku listu ili kandidata predložilo više političkih stranaka, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka. Političke stranke će na temelju svojih statuta odrediti tko se ima smatrati ovlaštenim podnositeljem prigovora. (članak 128. Zakona o lokalnim izborima)
55. U kojem roku se podnosi prigovor?
Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove predstavničkog tijela jedinice i izbora za izvršno tijelo jedinice podnose se nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba i župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove općinskog i gradskog vijeća, općinskih načelnika i gradonačelnika podnosi se županijskom izbornom povjerenstvu.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, odnosno županijsko izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi. (članak 129. Zakona o lokalnim izborima)
56. Tko odlučuje o podnesenom prigovoru i u kojem roku?
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba i župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove općinskog i gradskog vijeća, općinskih načelnika i gradonačelnika podnosi se županijskom izbornom povjerenstvu.

Prigovor se podnosi u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, odnosno županijsko izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi. (članak 129. Zakona o lokalnim izborima)
57. Kada se podnosi žalba Ustavnom sudu i u kojem roku?
Protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske putem nadležnog izbornog povjerenstva u roku od 48 sati, računajući od dana kada je primljeno pobijano rješenje.

Ustavni sud dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe. (članak 131. Zakona o lokalnim izborima)
   Što zanima promatrače
1. Tko ima pravo promatrati lokalne izbore?
Pravo promatrati lokalne izbore imaju:

• promatrači političkih stranaka registriranih u Republici Hrvatskoj koje su predložile kandidacijsku listu, odnosno kandidata (promatrači političkih stranaka),

• promatrači birača koji su predložili kandidacijsku listu birača, odnosno kandidata (promatrači birača),

• promatrači nevladinih udruga registriranih u Republici Hrvatskoj kao udruga koja djeluje na području neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava (promatrači nevladinih udruga)

• promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u Republici Hrvatskoj, promatrači diplomatsko-konzularnih predstavništava u Republici Hrvatskoj, međunarodnih udruženja izbornih tijela te promatrači izbornih tijela iz drugih država (strani promatrači). (članak 118. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)
2. Što se sve podrazumijeva pod pravom promatranja lokalnih izbora?
Pravo promatranja izbora obuhvaća promatranje cjelokupnog izbornog postupka, a naročito glasovanje, rad izbornih tijela i uvid u cjelokupni izborni materijal. (članak 118. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima)
3. Kome se podnosi zahtjev za promatranje lokalnih izbora i popis promatrača?
Zahtjev za promatranje izbora i popis promatrača dostavljaju se nadležnom županijskom izbornom povjerenstvu na čijem se području namjerava promatrati izbore, najkasnije 5 dana prije dana održavanja izbora. (članak 120. stavak 4. Zakona o lokalnim izborima)
4. Kada se najranije može podnijeti zahtjev za promatranje lokalnih izbora?
Politička stranka, predlagatelj ili nositelj kandidacijske liste birača, predlagatelj kandidature kandidata grupe birača, odnosno birači nacionalnih manjina ili kandidat grupe birača, mogu podnijeti zahtjev za promatranje izbora od dana objave zbirnih lista kandidacijskih lista, odnosno zbirnih lista kandidatura.

Nevladine udruge i strani promatrači mogu podnijeti zahtjev za promatranje izbora od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora. Uz zahtjev za promatranje izbora nevladina udruga će dostaviti presliku rješenja o upisu u registar udruga, a strani promatrač odobrenje Državnog izbornog povjerenstva. (članak 120. Zakona o lokalnim izborima)
5. Kako će se promatrač legitimirati?
Promatrač se legitimira službenom iskaznicom koju promatraču izdaje i uručuje nadležno županijsko izborno povjerenstvo na čijem se području izbori promatraju. Promatrač je dužan nositi vidljivo istaknutu službenu iskaznicu za cijelo vrijeme promatranja izbornog postupka i rada izbornog tijela. (članak 121. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)
6. Tko utvrđuje status stranog promatrača?
Status stranog promatrača odobrenjem utvrđuje Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske. (članak 120 Zakona o lokalnim izborima)

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske stranom će promatraču izdati i uručiti službenu iskaznicu. (članak 121. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)
7. Što ako nadležno izborno povjerenstvo promatraču nije izdalo službenu iskaznicu?
Ako nadležno izborno povjerenstvo promatraču nije izdalo službenu iskaznicu, promatrač će se identificirati rješenjem nadležnoga županijskog izbornog povjerenstva kojim je odobreno promatranje izbora političkoj stranci, nevladinoj udruzi, predlagatelju ili nositelju kandidacijske liste birača, predlagatelju kandidature kandidata grupe birača, odnosno biračima nacionalnih manjina ili kandidatu grupe birača, a strani promatrač odobrenjem Državnog izbornog povjerenstva. (članak 121. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima)
8. Što je promatraču dopušteno?
Promatraču je dopušteno:

• promatrati cjelokupni izborni postupak i pravo uvida u cjelokupan izborni materijal sve do proglašenja službenih konačnih rezultata izbora,

• nazočiti radu nadležnog izbornog povjerenstva za vrijeme održavanja sjednica te upozoravati na uočene nepravilnosti,

• stavljati obrazložene primjedbe na rad izbornog tijela koje se u pisanom obliku prilažu zapisniku o radu tog izbornog tijela,

• zahtijevati presliku ili prijepis zapisnika o radu izbornog tijela čiji je rad promatrao ,

• nazočiti radu biračkog odbora od pripremanja biračkog mjesta prije njegova otvaranja, za vrijeme glasovanja, prebrojavanja glasačkih listića i utvrđivanja rezultata glasovanja te ispunjavanja zapisnika o radu biračkog odbora i biti nazočan primopredaji izbornog materijala,

• dolaziti i odlaziti s biračkog mjesta, ne remeteći postupak glasovanja i rad biračkog odbora,

• stavljati obrazložene primjedbe na rad biračkog odbora u zapisnik o radu biračkog odbora ili ih u pisanom obliku priložiti tom zapisniku,

• zahtijevati potvrdu da je biračkom odboru predao pisanu, obrazloženu primjedbu na rad,

• zahtijevati presliku ili prijepis zapisnika o radu biračkog odbora čiji je rad promatrao. (članak 122. i 123. Zakona o lokalnim izborima)
9. Što promatraču nije dopušteno?
Promatraču nije dopušteno:

• ometati rad izbornog tijela,

• tonski ili video snimati rad izbornog tijela,

• za vrijeme promatranja rada biračkog odbora odgovarati na upite birača, a u slučaju da mu se birač obrati, dužan je uputiti ga predsjedniku ili članu biračkog odbora,

• nositi bilo kakve oznake, fotografije kandidata ili druge promidžbene materijale te na bilo koji drugi način utjecati na birače. (članak 122. i 123. Zakona o lokalnim izborima)
10. Kada se promatrača može udaljiti sa promatranja rada izbornog tijela?
Predsjednik izbornog tijela usmeno će opomenuti promatrača koji ometa rad izbornog tijela. Ako promatrač unatoč opomeni nastavi s ometanjem, predsjednik izbornog tijela ovlašten je naložiti njegovo udaljavanje. (članak 125. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima)
11. Da li se može isključiti promatranje?
Promatranje se ne može isključiti, ali se može ograničiti broj promatrača ako nedostatak prostora ili drugi razlozi ne dopuštaju istovremeno promatranje svim promatračima.

Političkim strankama, biračima koji su predložili kandidate, nevladinim udrugama i međunarodnim organizacijama mora se omogućiti da imaju najmanje po jednog promatrača na biračkom mjestu ili pri izbornom tijelu. (članak 124. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)
12. Da li kandidat na izborima može biti promatrač?
Kandidat na izborima ne smije biti promatrač na izborima za koje je kandidat. (članak 119. stavak 3. Zakona o lokalnim izborima)
   Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskog naroda u predstavničkom izvršnom tijelu
1. Kako se određuje zastupljenost nacionalnih manjina odnosno zastupljenost pripadnika hrvatskog naroda u predstavničkim tijelima?
Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica određuje se u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Ako manjina koja sudjeluje u ukupnom stanovništvu jedinice s najmanje 5% ne ostvari pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ta manjina ima pravo na jednog člana predstavničkog tijela. Također, pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu i u onim jedinicama u kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu propisano statutom jedinice. (članak 103. stavak 1., članak 104. stavak 2. i članak 105. Zakona o lokalnim izborima)

Pripadnicima hrvatskog naroda jamči se pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu jedinice u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva. (članak 117. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)

Ministarstvo uprave objavit će na svojim internetskim stranicama podatke o broju članova predstavničkog tijela jedinica koji se biraju iz reda pripadnika pojedine nacionalne manjine. Navedeno će se objaviti i na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske. (članak 104. stavak 3. Zakona o lokalnim izborima)
2. Kako se određuje pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz redova nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda u pojedinoj općini, gradu odnosno županiji?
Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz redova nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda u pojedinoj općini, gradu odnosno županiji određuje se u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i zakona kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Navedeno pravo imaju i nacionalne manjine kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom jedinice. (članak 111. Zakona o lokalnim izborima)

Pripadnicima hrvatskog naroda jamči se pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u jedinici u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva. (članak 117. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)
3. Tko ima pravo biti biran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda?
Pravo biti biran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda ima birač iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode. (članak 112. stavak 3. Zakona o lokalnim izborima)
4. Tko ima pravo birati zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda?
Pravo birati imaju samo birači pripadnici manjina odnosno pripadnici hrvatskog naroda koji imaju pravo na zamjenike te imaju prebivalište u jedinici. (članak 112. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima)
5. Na koje vrijeme se bira zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda?
Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda bira se neposredno tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine, istovremeno, na isti način i po istom postupku kao i općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan. (članak 112. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima)
6. Tko ima pravo predlaganja kandidata za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda?
Pravo predlaganja imaju:

• političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora,

• birači. (članak 112. stavak 4. Zakona o lokalnim izborima)
7. Tko je dužan prikupiti potpise birača za kandidaturu za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda?
Kada političke stranke i birači predlažu kandidaturu za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda, dužni su prikupiti zakonom propisan broj potpisa birača. (članak 113. Zakona o lokalnim izborima)
8. Koliko je potpisa potrebno prikupiti za kandidaturu za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda?
Za pravovaljanost stranačkih kandidatura te kandidatura grupe birača za izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda potrebno je prikupiti najmanje:

• 35 potpisa birača u jedinicama u kojima ima do 350 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu jedinice,

• 50 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 350 do 500 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu jedinice,

• 80 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 500 do 1.000 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu jedinice,

• 100 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 1.000 do 2.000 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu jedinice,

• 150 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 2.000 do 5.000 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu jedinice,

• 250 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 5.000 do 10.000 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu jedinice,

• 450 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 10.000 do 20.000 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu jedinice,

• 600 potpisa birača u jedinicama u kojima ima više od 20.000 pripadnika nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu jedinice. (članak 113. Zakona o lokalnim izborima)
9. Tko se ne smije kandidirati za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda?
Osim zabrana kandidiranja iz članaka 13. i 14. Zakona o lokalnim izborima, nitko se ne može istovremeno kandidirati i za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda. (članak 114. Zakona o lokalnim izborima)
10. Koji kandidat će biti izabran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda?
Na izborima će biti izabran kandidat koji dobije najviše glasova birača koji su glasovali.

Ako je dvoje ili više kandidata dobilo isti najveći broj glasova izbori će se ponoviti za 14 dana te će na ponovljenim izborima sudjelovati samo kandidati koji su dobili isti broj glasova. (članak 115. Zakona o lokalnim izborima)
11. Primjena odredbi Zakona o lokalnim izborima na izbor i mandat zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda
Na sva pitanja za koja Zakonom o lokalnim izborima nije izričito propisano da se odnosi na izbor i mandat zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda, odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o lokalnim izborima vezane uz izbor i mandat općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. (članak 117. Zakona o lokalnim izborima)